Kina je oprezna oko divljanja u Hong Kongu

Nakon što su prosvjednici na silu upali i doslovno pregazili zgradu parlamenta i državne uprave Hong Konga u ponedjeljak, ovo zdanje jučer je izgledalo gotovo poput bojnog polja. Razbijeni prozori i vrata, grafitima ispisani zidovi, polomljen namještaj razbacan po svim prostorijama…

Ono što zabrinjava vlasti Hong Konga, a pogotovo središnje vlasti u Pekingu činjenica je da je upad u zgradu izveden tijekom prosvjeda kojim je obilježavana godišnjica predaje Hong Konga Kini od Velike Britanije koja je ovim dijelom kineskog tla vladala do 1997. na temelju 99-godišnjeg ugovora o najmu i zakupu. Prosvjednici koji su upali u zgradu u jednom trenutku razvili su i britansku zastavu jasno pokazujući koji period vladavine oni preferiraju.

Video: Wochit Kaos u Hong Kongu: Razbijena stakla na zgradi vlade

Svih proteklih godina dio stanovnika Hong Konga prosvjeduje na obljetnicu primopredaje vlasti između Londona i Pekinga, no ti prosvjedi nikada nisu bili ovako nasilni niti je bio zabilježen kakav incident. Ove godine situacija je znatno drugačija. Prosvjedi protiv Pekinga došli su u vrijeme kada Hong Kong već tjednima demonstrira protiv prvotno najavljenog pa potom povučenog zakonskog prijedloga po kojem bi osumnjičenici iz Hong Konga mogli biti izručeni Pekingu koji bi im potom sudio za njihova nedjela. Problem ovdje leži u tome što bi prema tom zakonskom prijedlogu Kini mogli biti izručeni i kineski disidenti koji bi se pred sudom našli zbog svojih političkih stavova.

Svrgavanje vlasti

Prijedlog zakona u međuvremenu je povučen iz procedure, a guvernerka Hong Konga Carrie Lam najavila je da se prijedlog neće naći na nekom novom čitanju niti će biti “proguran” u nekom od paketa zakona, no svojevrsna Pandorina kutija je otvorena. Kontroverzni prijedlog zakona o izručenju Kini dao je novi zamah prodemokratskoj opoziciji u Hong Kongu šireći i jačajući opće mišljenje tamošnje javnosti da Kina, malo-pomalo, ukida prava koja su Hong Kongu zajamčena po modelu “jedna zemlja, dva sustava” tijekom 50 godina od tranzicije vlasti. Pogotovo kad imaju na umu da se guverner Hong Konga ne bira na slobodnim izborima, već ga imenuje komitet kojim dominira prokineska elita.

Inače, ova bivša britanska kolonija službeno je dio Kine, no prema sustavu koji vrijedi do 2047., Hong Kong ima vrlo veliki stupanj autonomije, a njegovi građani uživaju prava kakva građani ostatka Kine nemaju.

Do upada u parlament Peking nije komentirao niti reagirao na masovne prosvjede protiv predloženog zakona koji su na ulicama okupljali milijune građana, no situacija bi se sada mogla promijeniti. Upad u parlament mogao bi postati katalizator za uspostavu jače kontrole Kine nad Hong Kongom. Jučer se povodom upada u parlament oglasila i guvernerka Carrie Lam.

– Obećavam da ćemo istražiti i pronaći sve krivce za nasilje koje se dogodilo u parlamentu. Vladavina prava jedna je od temeljnih tekovina Hong Konga i to ćemo svakako očuvati – ustvrdila je Lam, dok je njen tajnik za sigurnost objasnio kako prosvjednicima koji budu identificirani kao napadači na parlament prijeti kazna zatvora do dvije godine.

Kako je ustvrdio, ovdje se nije radilo o izražavanju vlastitog mišljenja prosvjednika ili o slobodi govora, već o nečem sasvim drugom, o nasilju i pokušaju nasilnog svrgavanja vlasti u Hong Kongu.

Osuda nasilja

Kako god bilo, politička situacija u Hong Kongu je teško uzdrmana. Trenutačno je guvernerka Carrie Lam zasigurno jedna od najomraženijih osoba u višemilijunskom gradu, a prosvjednici traže njen bezuvjetni odlazak. Prema nekim informacijama, i sama Lam najradije bi dala ostavku, no to ne ide tako lako. Naime, prema zakonu novi guverner morao bi biti izabran u roku od šest mjeseci, a njega bi trebao birati prokineski komitet. Nema sumnje da bi ponovo na mjesto guvernera bila izabrana Pekingu sklona i bliska osoba, što bi, gotovo je sigurno, pokrenulo novu lavinu prosvjeda na ulicama Hong Konga, s opasnošću da sve preraste u krvavi obračun prosvjednika i snaga sigurnosti što bi uvelike destabiliziralo cijelu zemlju. S druge strane, komitet na mjesto guvernera ne bi izabrao nekog od vođa prodemokratske oporbe jer ne bi mogli računati na lojalnost Pekingu. Rješenje je da Lam ostane na svom položaju do isteka mandata, koliko god građani tražili njezinu smjenu ili ona željela podnijeti ostavku. Drugog izlaza jednostavno nema.

Zbivanja u Hong Kongu naišla su i na osudu Zapada. Američki predsjednik Donald Trump, doduše još prije upada u parlament, izrazio je podršku prodemokratskim prosvjedima, dok je njegov savjetnik i poznati “jastreb iz Bijele kuće” John Bolton jučer poručio da se Kina mora pridržavati međunarodno priznatih pravila i standarda. Velika Britanija osudila je “nasilje, ma s koje strane dolazilo”, dok je vlada Tajvana ustvrdila kako sve ovo pokazuje da je model “jedna zemlja, dva sustava” samo jedna velika laž.
Ipak, vjerojatno najvažniji igrač u ovoj cijeloj priči, vlada u Pekingu, odnosno kineski predsjednik Xi Jinping, ne komentira događaje u Hong Kongu, već vrlo pažljivo balansira u svim događajima.