Peking je u utorak obilježio 70. obljetnicu uspostave Narodne Republike Kine velikom vojnom paradom u prijestolnici, pod budnim okom vođe Xi Jinpinga.
To je najvažniji događaj ove godine u Kini suočenoj s nizom izazova, uključujući gotovo četiri mjeseca protuvladinih prosvjeda u Hong Kongu i trgovinski rat sa SAD-om koji pogađa gospodarstvo.
Xi, obučen u odijelo nalik onima koje je nosio Mao Zedong, te u pratnji svojih prethodnika Hua Jintaoa i Jianga Zemina, kazao je kako će Kina provoditi strategiju otvaranja koja će koristiti svim stranama.
Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija.
"Nikakva sila ne može uzdrmati status Kine ili zaustaviti kineski narod i naciju da ide naprijed", poručio je Xi s Vrata nebeskog mira, gdje je kineski komunistički vođa Mao Zedong 1. listopada 1949. proglasio osnivanje Narodne Republike.
Mjesec dana kasnije poraženi nacionalisti Kuomintanga s čelnikom Čang Kaj-šekom bježe na Tajvan, nakon građanskog rata u kojem su se s komunistima borili za kontrolu nad teritorijima oslobođenima nakon japanske invazije. U tim sukobima poginulo je nekoliko milijuna ljudi.
Xi je u utorak kazao kako Kina mora održati blagostanje i stabilnost u Hong Kongu i na Makau, razvijati mirne odnose s Tajvanom i "nastaviti težnju za potpunim ujedinjenjem domovine".
Kineski čelnik čiji je program modernizacije vojske uzburkao duhove u regiji potom se spustio na ulicu i izvršio pregled vojne opreme i postrojenih vojnika.
Prošavši pored njih u crnoj limuzini, pozdravio ih je: "Zdravo drugovi, drugovi koji teško rade!".
"Pratiti partiju! Boriti se za pobjedu! Uzorno se ponašati!", odgovorili su vojnici.
Xi se nakon toga vratio na pozornicu i pratio paradu vojnika, tenkova, dronova, raketa i letjelica.
Među prikazanim oružjem bile su interkontinentalne balističke rakete DF-41, temelj kineskih nuklearnih kapaciteta. Te rakete mogu nositi nekoliko nuklearnih glava i stići i do SAD-a.
Blokirana prijestolnica
Peking je zbog parade bio pod najstrožim mjerama sigurnosti, a policija je stanovnicima čije zgrade gledaju na njezinu rutu rekao da ne gledaju kroz prozore.
Na paradi su sudjelovali i odabrani građani - studenti, radnici, etničke manjine, te čak i nekoliko stranaca. Ulicama Pekinga prošle su platforme koje slave kineska postignuća, a nakon parade je pušteno 70 tisuća golubova kao simbol mira. Navečer će biti održan i veliki vatromet.
Xija čekaju sve veći izazovi, posebice u Hong Kongu u kojem se u utorak očekuju veći prosvjedi. Tamošnja policija upozorila je na mogućnost "veoma ozbiljnog nasilnog napada".
Zbog toga su u gradskom središtu te autonomne regije postavljene barikade, zatvorene poslovnice, a na ulicama je i velik broj policije. Čelnica Hong Konga Carrie Lam je u Pekingu gdje prisustvuje proslavi.
Izazov za kinesko vodstvo je i Tajvan, koji sebe službeno naziva Republika Kina, demokratska država koja se ne želi vratiti u sastav Narodne Republike Kine. Na Tajvanu se u siječnju održavaju predsjednički izbori, a dio kandidata je pozitivno nastrojen prema Pekingu.
Tajvanska vlada u utorak je osudila kinesku "diktaturu" kazavši da je ta zemlja prijetnja miru i pokušava naći izgovore za svoju vojnu ekspanziju.
Xi se suočava i s nemirnim manjinama na Tibetu i u Xinjiangu, području s velikim brojem muslimana. Ta zapadna regija izazvala je pozornost međunarodne zajednice i skupina za ljudska prava zbog položaja tamošnjih Ujgura za koje se tvrdi da su zatvarani u logore bez sudskog procesa.
Parada je naglasila još jedan problem za vladajuće komuniste - pekinško nebo puno smoga. Usprkos pokušajima da se smanje štetne emisije uoči obljetnice, industrijsko i prometno zagađenje zraka nije se stiglo raščistiti zbog velike vlage zraka.
Kinez, je trgovac i sutljiva osoba. Kad otvori svoju trgovinu robe najsire potrosnje on je jedini zaposleni. Ne jede, ne pije i ne spava, samo radi. Radi dok ne stekne dovoljno da jednu smjenu moze popuniti nekim pacenikom ili cesce pacenicom sa ovih prostora. Onda mu bude nejasno zasto njegov(a) djelatnik(ca) mora jesti, piti i spavati. Kako to da nema motiva za rad i samo rad, kad ga placa astronomskih 4000 kn, za samo 52 radna sata tjedno. Nece on to trpiti i podnositi, daje otkaz radniku, jer je ljencina i ne zasluzuje bolje. Naci ce on novog, marljivijeg i skromnijih prohtjeva. Ponosan je svojim znanjem hrvatskog jezika i smatra da mi trebamo biti zahvalni njemu sto je on naucio isti. Isto tako smatra da mu trebamo biti zahvalni sto nas opskrbljuje odlicnom robom pod uvjetom da se ne upotrebljava po danu, po noci, suncu, kisi, u proljece, jesen i zimu. Doduse na tomu posljednjem mnogi u Hrvatskoj mu i jesu zahvalni jer im place i mirovine omogucuju da kupuju i imaju samo njegovu, kinesku robu.