Kina prvi put bez najave rasta BDP-a, zbog korone

Ovogodišnje zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa, glavnog političkog događaja u drugom gospodarstvu svijeta, odvija se u sjeni pandemije koronavirusa, koja se svijetom proširila iz Kine. Dok američki predsjednik Donald Trump ustrajava na odgovornosti Kine za gospodarsko pustošenje diljem svijeta zbog toga što nije uspjela spriječiti širenje opasnog virusa, kineski premijer Li Keqiang uzvraća kako je Kina tijekom krize djelovala otvoreno, transparentno i odgovorno.

Kineske vlasti žele poslati poruku kako je Peking postigao veliki napredak u borbi protiv virusa i da je situacija u Kini pod kontrolom, za razliku od ostatka svijeta koji je zbog pandemije u kaosu, želeći tako učvrstiti gospodarski i politički položaj Kine u svijetu, iako je taj položaj ovom krizom ozbiljno uzdrman.

Svi morali proći karantenu

Usporedno s narodnim kongresom u Pekingu koji će umjesto uobičajena dva tjedna trajati samo sedam dana, održava se i važno zasjedanje Svekineske političke savjetodavne konferencije, zbog čega je ovaj događaj u kineskim medijima označen jedinstvenim terminom “dvije sjednice”. Savjetodavna konferencija ima ključnu kontrolu nad zakonodavnim procesom, donošenjem zakona i kadrovskih promjena, dok kongres u tom procesu ima više ceremonijalnu ulogu. Kongres se trebao održati početkom ožujka, ali je prvi put odgođen i to zbog epidemije COVID-19.

Zanimljivo je da je do optužbi protiv mladog liječnika Li Wenlianga, koji je koncem prošlegodine u Wuhanu prvi pokušao upozoriti na nekoliko slučajeva zaraze nepoznatim virusom, došlo upravo zbog kongresa. Nakon što je hrabri liječnik, koji je poslije i sam podlegao novoj bolesti, upozorio svoje kolege na pojavu novog virusa, optužen je za širenje “lažnih informacija”, jer su se upravo to vrijeme u Wuhanu održavali izbori uoči zasjedanja narodnog kongresa.

Nikakav virus,po mišljenju partijskih moćnika, nije smio poremetiti partijske planove, iako je kongres na koncu ipak morao biti odgođen. Pažljivo režirano zasjedanje, koje je okupilo tri tisuće delegata, započelo je minutom šutnje za sve koji su umrli tijekom krize, a svi delegati nosili su zaštitne maske, dok su partijski čelnici bili jedini bez maski.

Svi sudionici kongresa, pa i novinari, morali su prije kongresa u karantenu. Kongres bi trebao dati odgovor na krizu koja je snažno pogodila kinesko gospodarstvo. Prvi put od 1992. gospodarstvo se u prvom kvartalu ove godine smanjilo za 6,8 posto, što je kineske vlastodršce nagnalo da ne postave precizan cilj rasta BDP-a za ovu godinu i to po prvi put od 1990., a premijer Li najavljuje da će Kina dati prednost zaposlenosti i podizanju standarda. Do ovog obrata dolazi zbog nesigurne globalne situacije, pada domaće potražnje i izvoza, kao i neizvjesne trgovinske situacije, pri čemu valja imati na umu da američki predsjednik Trump razmišlja o potpunom prekidu trgovinskih odnosa s Kinom, koja je zbog toga prisiljena povećati proračunski deficit, snižavati poreze i doprinose, uz najavu fleksibilnije fiskalne i monetarne politike, ali i povećanje izdataka za obranu od 6,6 posto.

Stezanje dva obruča

Peking želi iskoristiti kriznu situaciju kako bi stegnuo obruč oko Hong Konga i Tajvana. Delegati kongresa raspravljat će o kontroverznom zakonu o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu, koji će sankcionirati izdaju, odcjepljenje, pobunu i prevrat. Riječ je o još jednom pokušaju Pekinga da ograniči autonomiju Hong Konga, iako je ta bivša britanska kolonija 1997. vraćena pod kinesko okrilje na temelju načela “jedna zemlja, dva sustava”.

Međutim, Peking time zaobilazi i vlastiti ustav, jer bi Hong Kong takav zakon morao donijeti sam, no kako je u Hong Kongu zbog općeg otpora taj pokušaj propao, sada će ga, čini se, donijeti zakonodavci u Pekingu, unatoč najavi američkih sankcija protiv Kine u tom slučaju. Razvoj situacije u Hong Kongu povezan je s Tajvanom, odnosno Republikom Kinom, kako se službeno zove Tajvan, koji nipošto ne želi prihvatiti model “jedna zemlja, dva sustava”, kojim su Hong Kong i Makao vraćeni Kini. U Pekingu jača uvjerenje kako je vrijeme pandemije i krize pravi trenutak za vraćanje Tajvana Kini, dok Tajvan poručuje da nikad neće prihvatiti kinesku vlast.