TOMISLAV KRASNEC

Kina se od reformi i otvaranja okreće sigurnosti i kontroli. Što planira Europa?

Foto: POOL/REUTERS
Third Plenary Session of the National People's Congress (NPC)
Foto: SPUTNIK/REUTERS
FILE PHOTO: Russian President Vladimir Putin and Chinese President Xi Jinping attend a reception in Moscow
Foto: SPUTNIK/REUTERS
FILE PHOTO: Russia's Putin holds talks with China's Xi in Moscow
31.03.2023.
u 20:53
Europa želi diplomatski raditi na smanjenju rizika od sraza dvaju pogleda na svijet, traži srednji put između crnog i bijelog scenarija
Pogledaj originalni članak

Tjedan dana prije no što će se pridružiti francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u službenom posjetu Kini, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je u govoru pred publikom dvaju think-tank instituta u Bruxellesu u grubim crtama oslikala odnose koje EU želi graditi s Kinom u ovim "promjenama kakve nismo vidjeli 100 godina". Citat je, naravno, iz razgovora između kineskog predsjednika Xija Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina prošloga tjedna u Moskvi. Citat koji puno govori, a koji je Xi završio tvrdnjom Putinu da su njih dvojica ti koji predvode te promjene.

Washington ima svoju ideju kako odgovoriti, a Bruxelles je, kroz jučerašnji govor šefice Komisije, progovorio ponešto o svom. EU i SAD su partneri, istomišljenici po vrijednosnim i tržišnim načelima, ali razmišljanja o tome kako se postaviti prema Kini mogu biti nijansirana.

geopolitička križaljka

Pao dogovor za novu kartu svijeta: Amerika gubi moć, Kina uzima Bliski istok, ide invazija Izraela

Kina na području Bliskoga istoka širi svoj ekonomski i politički utjecaj i brzo ulazi u prostor u kojem je do jučer bio SAD. Američki predsjednik Joe Biden nije zainteresiran kao njegov prethodnik za jači i veći utjecaj na tom području. U Izraelu na vlasti najradikalnija i najdesnija vlada u povijesti te zemlje i mnoge arapske zemlje koje su potpisale sporazum o normalizaciji odnosa s Izraelom preispituju svoju odluku.

Za početak, Xijeve riječi s posljednjega partijskoga kongresa o tome da želi da Kina do 2049. bude svjetski lider u "nacionalnoj snazi i međunarodnom utjecaju", Ursula von der Leyen prevodi bez uvijanja: Xi želi da Kina postane najmoćnija nacija svijeta. Europu, dodala je, zabrinjava ono što se iza toga krije. A krije se promjena strateškog pravca Kine, koja se iz dojučerašnjeg razdoblja "reformi i otvaranja" okrenula novom razdoblju "sigurnosti i kontrole".

Kina postaje represivnija kod kuće i asertivnija u svijetu, kaže Ursula von der Leyen. Kina koristi ekonomsku ovisnost svijeta o njezinoj proizvodnji i izvozu kao polugu pomoću koje od tog svijeta dobije što želi. Kina želi smanjiti svoju ovisnost o svijetu i povećati ovisnost svijeta o Kini. Što će EU učiniti s tim u vezi? Ursula von der Leyen predlaže da se ne zaoštravaju odnosi, ne ide u odvajanje Europe i Kine (engleski: decoupling), nego u dedramatizaciju, "de-risking", kako je to na engleskom sročila šefica Europske komisije. Da se diplomatski radi na smanjenju rizika od otvorenog sraza dvaju pogleda na svijet.

piše Denis Romac

Globalna moć Kine nezaustavljivo raste: Želi preurediti svjetski poredak, ali ne kako to radi Putin

Samo nekoliko dana nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za njegovo uhićenje zbog ratnih zločina i deportacije ukrajinske djece u Rusiju, Putin je mogao iskazati dobrodošlicu jednom od najmoćnijih, a možda – ako uzmemo u obzir silnu moć što ju je nakon osvajanja praktično doživotnog mandata Xi Jinping koncentrirao u svojim rukama – i najmoćnijem svjetskom lideru.

To možda nije način na koji razmišljaju i u Washingtonu, gdje dio ljudi vidi aktualne tenzije s Rusijom kao "predjelo" iza kojeg se slijed nastavlja s Kinom. EU je na strani Amerike. Ali još traži neki srednji put između crnog i bijelog scenarija odnosa zapadnih saveznika s Kinom.

VIDEO Kineski predsjednik Xi i Putin jedan drugome tepali: Dragi prijatelju...

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.