Koliko je Hrvatska bogata kulturnim dobrima, u prosincu se može vidjeti na sjeverozapadu Hrvatske, gdje se s generacije na generaciju sačuvalo umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinča.
– Osnovna je karakteristika izrade kinča oplitanje žice krep-papirom i izrada cvjetnih glavica različitih oblika i kolorita, rezanjem i svijanjem papira. Tako izrađene cvjetove povezuje se u vjenčić, kojim se ukrašava sveti vugel u hiži – navodi se u službenom opisu. A kako u praksi izgleda izrada i konačni proizvod, pokazali su u Muzeju Međimurja, gdje su se za ukrašavanje vanjskog dijela Staroga grada u Čakovcu odlučili upravo za tu starinsku tehniku. Pomogle su im čuvarice baštine Nada Tomašek i Katarina Blažon iz Dekanovca, iz donjeg dijela Međimurja. Izradile su velike božićne kugle ukrašene cvjetovima "božićnih zvijezda" i božićni luster. U manjoj je kugli, promjera jedan metar, 36 ručno napravljenih zvijezdi, dok je u većoj kugli, promjera metar i pol, čak 66 zvijezda.
Čak 2448 borovih grančica
– S obzirom na to da na svaku zvijezdu dolaze 24 grančice bora, uz cvjetove ovdje imamo i impresivnu količinu od 2448 ručno napravljenih zelenih borovih grančica! – pohvalili su se u Muzeju Međimurja i pojašnjavaju da naziv kinč dolazi od mađarske riječi kincs, u prijevodu blago ili vrijednost.
– U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ta je riječ poprimila i značenje nakit, ukras, ljepota, blago. Kinč nikako nije isto što i kič, nešto pretjerano, neukusno, niske ili nikakve umjetničke vrijednosti. Kinč je umijeće izrade tradicijskog cvijeća i ukrasa od krep-papira i žice. Ukrase su izrađivale žene u večernjim satima tijekom cijele godine, ali osobito od jeseni do kasnog proljeća kad u vrtovima nije bilo cvijeća. Cvjetni ukrasi izrađuju se rezanjem i svijanjem papira. Cvjetovi mogu biti različitih oblika i boja, najčešće zelene, crvene, plave i bijele. Mogu se i povezivati u vjenčiće ili bukete. Cvjetni su se ukrasi izrađivali i za vjerske svetkovine Božić i Uskrs.
Božićno kinčenje započinjalo je na Badnjak poslijepodne kada su se kinčile svete slike, kipovi i kućni oltari, a predvečer se kitio bor, krispan ili smrekove grane. Ukrašavaju se jabukama, orasima omotanima u ukrasne papire preostale od čokolade ili bombona, bombonima salonima te trakama girlandama i cvijećem od krep-papira. Za izradu cvjetova bila je potrebna i određena vještina te se u selu znalo koje žene izrađuju najljepše predmete. Od njih su se ukrasi i naručivali. Materijal je svaka žena sama donosila. Za uslugu se izrađivačici davala rakija, brašno, jaja ili bi se pomoglo kod sezonskih radova – kažu u Muzeju Međimurja.
POVEZANI ČLANCI:
Kao zaštićeno hrvatsko nematerijalno kulturno dobro pod nazivom "Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske" uvršteno je na Listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija. Kinč je i dio stalnog postava Muzeja nematerijalne baštine "Riznici Međimurja". U Muzeju grada Koprivnice kažu pak su da su kuće za blagdane mirisale na svježe odrezane grane smreke, jele ili bora koje su ukrašavane ručno izrađenim nakitom – orasima umotanima u papir, ružicama od krep-papira, lančićima od slame i medenjacima.
– Čest nakit bile su i crvene jabučice te licitarski šećerni bomboni umotani u raznobojne papire. Njihova je namjena, osim ukrasne, bila i uveseljavanje dječice – kažu.
Ukrasi i od novinskog papira
Kinč je poznat i u Zagorju. Pisalo se da su sredinom 19. stoljeća kćeri iz imućnijih krapinskih obitelji putovale u Beč na poduku izrade cvijeća od krep-papira, pa bi naučeno prenosile sluškinjama koje su nakit potom izrađivale u svojim seoskim domaćinstvima. Od Beča preko dvora do najmanjeg zagorskog sela! Krep-papir, koji se negdje nazivao i rugani papir, morao se kupovati, a kad bi ponestalo novca, ukrasi su se izrađivali od običnog ili – novinskog papira. Organiziraju se i manifestacija Dani kinča, pa su tako ove godine radionice umijeća izrade tradicijskog ukrasa vodile čuvarice kulturne baštine iz Kladara, Udruge žena općine Sv. Ilija iz Doljana i Kulturno-umjetničke udruge Magda i Luiza iz Madžareva kod Novog Marofa, gdje se njeguje izrada triju tradicijskih ukrasa pod nazivom palček (cvijet), purek (stilizirani češer) i ježek (kuglica). Poznat je i božićni kinč Muzeja Staro selo Kumrovec.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Najljepši otočni advent nalazi se na Rabu, a program je posebno skrojen za najmlađe