Klanje je ranjenika iz karlovačke bolnice zločin poput vukovarskog

Županijsko državno odvjetništvo potvrdilo je primitak kaznene prijave protiv 20 nepoznatih osoba koje je u ratnom pohodu na karlovačku bolnicu 17. studenoga 1941. vodio Većeslav Holjevac.
– Točno je da smo od Udruge ratnih veterana zaprimili kaznenu prijavu vezanu uz taj davni događaj. Nakon toga smo od Policijske uprave karlovačke zatražili prikupljanje potrebnih obavijesti – potvrdio nam je Mladen Krajačić, zamjenik županijske državne odvjetnice.

Holjevac radio kod Weissa
U kaznenoj prijavi predanoj 7. svibnja ove godine stoji da je V. Holjevac, koji je prije tog događaja bio zaposlen kao trgovački pomoćnik kod Artura Weissa, vodio četničko-komunističku jedinicu. U opisu događaja tvrdi se da je naoružana grupa upala u bolnicu i tamo o Marijanu Čaviću Grgi ispitivala doktore Morsana, Božića i Čohara. Oni su im odgovorili da tog čovjeka nema u bolnici. Rekli su da su mu ambulantno sašili žile koje je u zatvoru sam prerezao, nakon čega je vraćen u zatvor.

Odvedeni u pidžamama
Uz prijavu su priloženi dokazi o ubojstvu dvojice bolesnika, Dragutina Buzeka i Ivana Jagića. Iz bolnice su odvedeni u pidžamama i zaklani, o čemu postoji dokumentacija. Od smrti je spašen Šerif Demirović, kojeg je bolničar Stjepan Kovačić sakrio na bolničkom tavanu, a zarobljen je i portir Gusta Bajuk. – Želimo naglasiti da nemamo ništa protiv te akcije i pokušaja oslobađanja zatvorenika, no odvođenje bolesnika iz bolnice i njihovo masakriranje nije herojsko djelo nego ratni zločin jednak pokolju u vukovarskoj bolnici. Izjave nekih antifašista da bolesnici nisu ubijeni nego likvidirani cinizam je koji ne mogu ni komentirati – kaže Željko Mrljak, predsjednik karlovačkog ogranka Udruge ratnih vetarena i potpisnik prijave. Uz kaznenu prijavu, među dokumentima koji govore o tom događaju su i izvješća Vrhovnog oružničkog zapovjedništva upućena ministarstvu hrvatskog domobranstva, te Gradske javne bolnice karlovačkom poglavarstvu. Zanimljivo je da se ni u jednom izvješću ne spominje napad partizana nego - četnika. Opisuje ih se kao vojnike s fesovima i domobranskim kapama. – Riječ je o vjerodostojnim dokumentima koji pokazuju da su ti ljudi zaklani, a imamo i povijesti bolesti koje pokazuju zbog čega su i kada primljeni u bolnicu – rekao je Stjepan Čunko, koji je pronašao većinu dokumentacije.