Klarić: Kazne se moraju prilagoditi prihodima izdavača

Kako spriječiti govor mržnje na portalima, a ne ugroziti slobodu govora i usput poslovanje domaćih medija visokim kaznama koje predviđa novi Zakon o elektroničkim medijima, bile su teme današnjeg Croatia Media Congressu u zagrebačkom hotelu Esplanada. O ovim temama predstavnici vodećih domaćih medijskih kuća raspravljali su s ministricom kulture Ninu Obuljen Koržinek. Istaknuti su problemi s kojima se suočavaju mediji poput sve veća dominacija globalnih platformi na koje su prelijeva publika i oglašivači, problemi poslovanja medija u korona-krizi i nemogućnost pristupa izvorima financiranja HBOR-a.

- Trenutno u Hanza mediji zapošljavamo 15 ljudi na brisanju komentara, a prema novom zakonu trebali bismo taj broj povećati za dva do tri puta. Jednostavno, nismo u toj mogućnosti. Penaliziranje izdavača zbog komentara nije rješenje. Apsolutno smo protiv govora mržnje, ali odgovornost mora snositi osoba koja širi govor mržnje – rekla je Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medije. Pritom je od ministrice kulture zatražila odgodu nekih članaka Zakona o elektroničkim medijima navodeći da se domaće izdavače stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na velike globalne platforme, društvene mreže, koje odgovornost za komentare svojih korisnika nemaju.

- S obzirom na to da je naš financijski rizik prevelik mi ćemo, kako sada stvari stoje, biti primorani ukinuti komentare, a onda će se ti komentari preseliti na globalne platforme – objasnila je nelogičnosti.

Dodatan problem su tu i visoke novčane kazne koje nisu prilagođene prihodima medijskih kuća, istaknuo je Dražen Klarić,  glavni urednik i prokurist Večernjeg lista. Naime, drakonske kazne od 100.000 kuna do milijun kuna predviđene su u 102 slučaja, a mnogi su postavljeni široko i nejasno te su skloni raznim interpretacijama. Primjerice, ako medij “objavi sadržaj koji ne potiče na slobodno oblikovanje mišljenja”.

- Apeliram na Ministarstvo kulture da se kazne prilagode prihodima izdavača. Također, nakon što su hrvatski mediji iznijeli teret pandemije i napravili veliki posao u edukaciji i informiranju građana, sada moramo, uz sve što nam je korona napravila, razmišljati još i o velikim kaznama – podcrtao je Klarić. Naglasio je i probleme s kojima će se suočiti vlasnici malih portala koji nemaju kapaciteta, ljudski ni financijski za nadzor komentara.

Ivan Jurić-Kaćunić, predsjednik Uprave AMM Global Instituta i organizator kongresa, napomenuo je da “bez medija nema kreativne industrije u Hrvatskoj”.

- Radio, televizija, tisak je kreativna industrija, a to je budućnost hrvatskog oporavka. A iz nekog razloga nas se još uvijek drži u kategoriji kockara i trgovaca oružje te ne možemo sudjelovati u programima HBOR-a. To nije tako u Europi i svijetu, mi moramo imati iste uvjete kao naše kolege iz EU zemalja – apelira.

S njim se složila i članica Uprave Nove TV Diana Roginić.

-‘Ne samo u Europi. U svijetu nema zemlje u kojoj medije ne podržava njihova banka za obnovu i razvoj. To je veliki problem jer bi nam to strašno pomoglo da je HBOR netko tko nam pomaže, bez obzira bismo li išli preko drugih banaka.‘‘

Ministrica Obuljen Koržinek saslušala je predstavnike medija i kazala da se u javnom prostoru ne smiju dozvoljavati sadržaji koji bi pozivali na govor mrženje, rasizam, ksenofobiju.

- Istovremeno, ipak, moramo paziti da ti zahtjevi ne ugroze poslovanje izdavača. Što se globalnih platformi tiče, država tu vrlo malo može. Čekamo da se na razini EU s time ulovimo u koštac, ali ako se to nastavi izgubit ćemo naše medijske igrače, to je svima jasno. Ono što možemo napraviti na nacionalnoj razini jest da poslušamo vaše potrebe. Uspjeli smo svima u području kulture osigurati kredite za koje jamči država, ali moramo medijskoj industriji osigurati izvor prihoda koje imaju i ostali poduzetnici u Hrvatskoj – zaključila je ministrica.