Klijenti optužuju Splitsku banku: Gubitak ‘uvalili’ kupcima

Splitska banka nije poštovala ugovor prema kupcima POS-ovih stanova te im je zadržala bitno veće kamate na kredite nego što je to po ugovoru trebala, tvrde klijenti banke organizirani u udrugu GI-POS.

Umjesto približno jedan posto, koliko je banka spustila kamatne stope, udruga kaže da je kredite nominirane u CHF trebalo pojeftiniti 2,5 postotna poena, a eurske 3,69. Za 50.000 eura kredita (na 20 godina) razlika u mjesečnoj rati iznosi čak 72 eura ili 525 kuna.

Naputak banke zaposlenicima kako da razgovaraju s klijentima i uvjere ih da je banka u pravu

U godini dana to je više od 6300 kuna, pa nije čudno što su klijenti banke angažirali niz financijskih savjetnika kako bi došli na svoje. Banka je pak sastavila posebne upute i zatražila od svojih savjetnika da ih se strogo drže u razgovoru s ljutitim klijentima.

Splitska banka od 2002. sudjeluje u kreditiranju kupaca POS-ovih stanova, kojima je kamatna stopa srezana na prosječnih 5,77 % za eurske kredite nakon travanjskog pojeftinjenja.

Libor smutnje
No, ovisno o tome kad su realizirani, ima kredita i uz 1,83 % kamate, ali i do 6,44 % za eure, odnosno od 1,73 % do 4,78 % u CHF. Oni su jedina komercijalna banka u Hrvatskoj koja se obvezala da će kamate usklađivati s kretanjem euribora i CHF libora, a to je cijena eura i švicarskog franka na međubankarskom tržištu.

Vezanje uz libor odnosi se samo na POS-ove kredite (kažu i ne na sve), i to za korekcije veće od jedan posto u razdoblju od pola godine. Iznos je euribora i bit spora banke i kupaca povlaštenih stanova. Kada su odobreni prvi krediti za POS-ove stanove – 2003., euribor je bio oko 2 postotna poena, i banka očito nije očekivala da će poskupjeti dva i pol puta, što se dogodilo na vrhuncu krize u jesen 2008. i ubrzo naglo pojeftiniti.

Da bi vlastitu ekonomiju izvukli iz recesije, na početku ove godine europska i švicarska centralna banka spustile su ključnu kamatnu stopu na 1,6 odnosno 0,5 posto, što je Splitskoj banci donijelo glavobolje jer se aktivirala ugovorna obveza usklađenja. Druge dvije banke koje su sudjelovale u kreditiranju POS-a, PBZ i Volksbanka usklađenje su spomenule kao mogućnost i sad mudro stoje po strani.

Splitska banka tumači sporan ugovor tako da kao osnovu za usklađivanje rabi visinu euribora na dan sklapanja ugovora o kreditu, a udruga kaže da osnova mora biti visina euribora na “prethodni posljednji dan kamatnog razdoblja”, odnosno 30. rujna 2008. Korisnici kredita imaju sreću, a Splitska banka peh što je euribor 30. rujna 2008. bio na povijesno najvišoj razini u posljednjih desetak godina (5,377), nakon čega se do 31. ožujka sunovratio na 1,67 %.

Nakon toga, komercijalne banke u eurozoni spuštale su kamate na svoje kredite, a banke su ih u Hrvatskoj poskupljivale opravdavajući to velikim rizicima u Hrvatskoj, pa su sada, izvan akcija, kamate na nove stambene kredite oko 7,5 %. Na početku ovog tjedna euribor je pao na 1,46, a CHF libor ostao je 0,53.

Isti članak banka tumači za sebe bitno povoljnije, jer se u njemu spominje i prvo usklađenje, na što je stavljen naglasak u naputku zaposlenicima. Kako su u travnju kamate usklađene prvi put, banka je kao osnovu za usklađivanje uzela vrijednost euribora na dan isplate kredita, a ne rekordnog 30. rujna 2008. Za kredite koji su uzeti od 2003. do 2006. kad je euribor bio oko 2 % razlika je više od 3 %.

“Zahtjevi nisu realni”
“Poštovanje ugovora nije stvar kaprica i pohlepe, već dosljedno zauzimanje za vladavinu prava. Ugovorni je odnos svetinja u kojoj svaka, a ne samo jedna ugovorna strana, mora snositi dio rizika”, tvrdi udruga GI-POS, čiji predsjednik Krešimir Kvočić kaže da će tražiti zaštitu svih mjerodavnih institucija.

Dodaje da je samo nekolicini korisnika, koji su dizali kredite 2007. ili poslije, kamata smanjena ispod 2%, a većina i dalje plaća između 5 i 6 % kamate. Iz Splitske banke odgovaraju da interpretacija udruge nije realna jer bi u nekim scenarijima kamata mogla biti i negativna, tj. očekivalo bi se da banka plaća klijentu za korištenje stambenog kredita, što nije moguće, a najskuplji kredit bio bi 3,03 posto.

Banka gotovo svakodnevno dostavlja svojim djelatnostima “Razgovornike” da bi povećali kvalitetu informacija o uslugama, kaže Neven Srdar, te objašnjava kako upute služe da savjetnicima daju jednostavna objašnjenja kako s klijentima što bolje komunicirati u različitim pretpostavljenim situacijama (preko pretpostavljenih pitanja i odgovora). Poziva ih na profesionalnost i odgovorno ponašanje jer banka svaku promjenu kamatnih stopa smatra osjetljivom temom.

– Uloga banke u programu POS bila je omogućiti kreditiranje pod uvjetima blago povoljnijim od tržišnih i tu ulogu ispunjavamo, sada i više od toga jer su kamate znatno ispod tržišno aktualnih kamata – odgovara Neven Srdar, glasnogovornik Splitske banke. Više od polovice klijenata iz programa POS kasni s otplatom kredita ili nisu dostavili instrumente osiguranja, odnosno zemljišne izvatke te su kandidati za opoziv kredita i banka im nije morala smanjiti kamate, ali kamate su smanjene svima.