Epidemija koronavirusa ne jenjava, no posljednjih dana porastao je interes za cijepljenje. Da će povećanje cijepljenosti i prokuženosti dovesti do badanja broja novooboljelih, nada se i Anita Lauri Korajlija s Katedre za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
- Bilo nam je, kad gledamo sa strane, lakše racionalizirati kad se radilo o starim ljudima. Dok su to stari ljudi većinom, mladi ljudi kažu mene se to ne tiče, zdrav sam - rekla je gostujući u emisiji HRT-a "Studio 4" te pojasnila zašto posljednjih dana raste interes za cijepljenje.
- Po nekim modelima promjene ponašanja, ono što se događa da imamo poticaje na akciju, a to su očito brojke i činjenica da idemo u neizvjesnu zimu. Jedan od motivatora je i ta percepcija rizika. Imamo konstantno informacije da se radi o sve mlađim ljudima koji su hospitalizirani, na respiratorima. Čini se da je to potaknulo dio ljudi koji su govorili da im cjepivo ne treba, da je stvar gotova - pojasnila je.
Navodi kako je strah vrlo moćna prepreka cijepljenju te kako malo što može potaknuti na cijepljenje one koji se tome opiru.
- Od svih stvari koje je potrebno komunicirati kad govorimo o cijepljenju, premalo smo se bavili emocionalnim aspektom cijepljenja i konkretno strahom. U populaciji imamo jedan manji dio ljudi koji su u otporu prema cijepljenju. Istraživanja pokazuju da malo što te ljude može potaknuti na cijepljenje. Međutim, imamo jako puno neodlučnih koji su potpuno zbunjeni različitim informacijama i prestrašeni posljedicama cijepljenja. Sada smo na brojkama koje se daleko od eksperimenta. Jako puno ljudi je cijepljeno. Da imamo puno veću smrtnost, naravno da bi se to već vidjelo - navodi.
VIDEO Golema gužva na Zagrebačkom velesajmu: Ljudi pohrlili na cijepljenje
Govoreći o tzv. "antivakserima", Lauri Korajlija kaže da je jako važno ne širiti strah i stavove koji nisu utemeljeni na dokazima među kolebljivima.
- Nemojte širiti lažne i neprovjerene informacije. Zbog manjka medijske pismenosti, globalno, jedan dio ljudi nenamjerno širi lažne informacije jer im djeluju uvjerljivo. U najboljoj namjeri da informiraju ljude koji su im važni podijele informaciju prije nego provjere je li ona točna ili lažna. Jednom kada pustite lažnu informaciju i kod vas to izazove emocionalnu reakciju, potakne vas na razmišljanje, taj efekt koji se postigao se ne može poništiti s tim kad vam kažu: "To je bila lažna informacija". Već je napravljena šteta. To nije kao kad uzmeš gumicu, pobrišeš i kažeš zaboravi. Kod ljudi ostaje sumnja i zato su lažne informacije toliko štetne - rekla je klinička psihologinja.
Društvene mreže su, dodaje, važan aspekt koji zbunjuje građane različitim informacijama oko cjepiva.
- Društvene mreže su puno brže, puno je osobniji kontakt. Stožer i Vlada imaju ideju da su društvene mreže važne, ali je trebalo puno veću pažnju tome posvetiti i puno više djelovati na tom mediju - navela je te istaknula kako se ljudi uvijek pitaju koja je motivacija Vladi i Stožeru. Tu je, dodaje, i generalno nepovjerenje prema vladajućima.
- Uvijek imamo dojam da se nešto krije. Puno je primjera u kojima je zaista i tako bilo. Trenutno imate Znanstveni savjet koji nije unison. Sad bi mi trebali svemu tome vjerovati. To je otežavajući faktor u ovoj situaciji - rekla je.
Osvrnula se na posljedice epidemije na mentalno zdravlje. Prema istraživanjima, nakon nekih drugih prirodnih katastrofa treba da se zajednica vrati na staro između pola godine do godine dana.
- Mi smo sada već u drugoj godini neizvjesnosti, situacije u kojoj smo u konstantnom strahu, brigama, osjećaju beznađa. Već sada vidimo učinke lošijeg mentalnog zdravlja. Jednom kad proglasimo gotovo je, sigurno je da će se efekti ovoga vidjeti još godinu i pol do dvije. Trenutno puno ljudi ima dojam da štogod napravio ne zna hoće li to imati učinka, a to sigurno nije dobar motivator za bilo kakvo ponašanje koje očekujemo. Ljudima je naprosto više dosta - rekla je Lauri Korajlija te naglasila kako se, posebno u kontekstu zdravstvenih djelatnika, premalo govori o brizi za mentalno zdravlje.
- Zdravstveni djelatnici nisu skloni za traženje pomoći oko problema psihičkog zdravlja. Nije nitko, postoji stigma. Ovo je bitka za tjelesno i mentalno zdravlje. Jedna od strategija je na početku bilo širenje straha, ako se bojiš onda ćeš se cijepiti i držati mjera. No to nije za maraton, nego za kratku trku. I to se tako pokazalo. Što se dogodilo? Podigli smo anksioznost kod dijela ljudi - zaključila je klinička psihologinja.
Zanimljivo da je kao problem identificirala sve osim mainstream medija koji su primarni širitelji straha te poluistinitih ili potpuno lažnih informacija.