Ključna slabost Hrvatske je visoka vanjska zaduženost gospodarstva

Hrvatska je zemlja u kojoj tržišno gospodarstvo funkcionira, ali ključna je slabost gospodarstva visoka vanjska zaduženost, kaže se u nacrtu izvješća o monitoringu Europske komisije koji je Večernji list pribavio tjedan prije njegova službenog objavljivanja 10. listopada. U dijelu izvješća koje govori o ekonomskim kriterijima navodi se da bi “energična primjena prijeko potrebnih strukturnih reformi trebala omogućiti Hrvatskoj da se nosi s kompetitivnim pritiscima i tržišnim silnicama unutar Europske unije.”

>> 'Ozbiljno shvatite i završite posao. Inače će vas EK natjerati'

Patnje investicijske klime

Te strukturne reforme, prema ocjeni Komisije, sada napreduju sporo i to samo u nekim područjima, poput privatizacije i restrukturiranja gubitaša, ali u drugim područjima “gotovo da i ne postoje.” Reforme tržišta rada su, ocjenjuje se, u vrlo ranoj fazi i treba ih požuriti. Investicijska klima pati od prekomjerne regulative, dugih procedura, pravne nesigurnosti i nepredvidivosti odluka tijela javne vlasti. Vlada se ne bavi dovoljno rješavanjem socijalnih transfera, odnosno raznih oblika socijalne pomoći. Sve su to primjedbe koje Komisija ističe u dijelu monitoringa nad ekonomskim kriterijima za članstvo.

Ali možda najvažnija ekonomska novost iz tog jesenskog izvješća o monitoringu nalazi se u pretposljednjoj rečenici: “Kako bi se pripremila za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU, Hrvatska će 2013. sudjelovati u Europskom semestru na informativnoj osnovi.” Drugim riječima, i prije nego što završi pretpristupni monitoring, Hrvatska će ući u sustav ekonomskog monitoringa koji nad svih 27 zemalja članica provodi Europska komisija. Poznatiji pod nazivom Europski semestar, taj ekonomski monitoring sastoji se od preporuka koje Bruxelles sastavlja i čija je primjena obavezna za svaku zemlju. Hrvatska će i prije punopravnog članstva u EU sudjelovati u tom procesu i dobiti ekonomske preporuke, samo što će prve godine one za nas biti informativne, a ne obavezne kao za sve ostale zemlje.

Proces počinje krajem ove godine kad Komisija objavljuje godišnje istraživanje gospodarskog rasta. Na temelju tog dokumenta lideri EU u ožujku dogovaraju europske naputke. U travnju 27 zemalja i Hrvatska moraju predati Bruxellesu planove javnih financija i reformi. Eurobirokrati to analiziraju i zatim daju konkretne ekonomske preporuke za svaku zemlju.

Unatoč Slovencima

Zemlje prema tim preporukama izrađuju svoj državni proračun, koji dostavljaju Bruxellesu prije usvajanja u parlamentima. Cijeli je taj sustav pokrenut tek nedavno kao odgovor na krizu: 2011. bila je prva godina provođenja Europskog semestra. Činjenica da se u novom izvješću o pretpristupnom monitoringu spominje sudjelovanje Hrvatske u Europskom semestru 2013. znači dvije stvari. Prvo, potvrđuje da EU računa s punopravnim članstvom Hrvatske 1. srpnja 2013. bez obzira na psihološki pokušaj slovenske blokade. I drugo, potvrđuje smjer u kojem ide EU, a to je smjer sve većeg i konstantnog ekonomskog nadgledanja (monitoringa) svih zemalja iz Bruxellesa.