PRAVO NA '6+6'

SDP zatražio ocjenu ustavnosti izmjene Zakona o dužnosnicima. Odgovorio im je Šimić iz Mosta

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
miroslav šimić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
miroslav šimić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Odbor za zakonodavstvo, grbin
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Odbor za zakonodavstvo, grbin
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Peđa Grbin
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Peđa Grbin
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Odbor za zakonodavstvo, grbin
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Odbor za zakonodavstvo, grbin
20.10.2016.
u 14:41
U svom zahtjevu Ustavnom sudu, SDP podsjeća i da Ustav propisuje kako su svi pred zakonom jednaki, a spornom izmjenom se pravo na 6+6 ukida samo saborskim zastupnicima, ali ne i drugim dužnosnicima, primjerice ministrima, što oni smatraju diskriminirajućim.
Pogledaj originalni članak

Klub zastupnika SDP-a podnio je danas Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjene jedne odredbe Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji se odnosi na njenu retroaktivnu primjenu. Riječ je o odluci da se ukine pravo na 6 mjeseci pune plaće i 6 mjeseci pola plaće dužnosnicima koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, i koja se odnosi i na zastupnike ovog saziva Sabora. Podsjetimo, to je izmjena zakona koja je u Saboru donešena na konstituirajućoj sjednici i koja je jedna od sedam Mostovih jamstava. Prema tim izmjenama, pravo na "6+6" ostaje dužnosnicima koji su odradili puni mandat, no onima čiji je mandat traje manje od godine dana, osigurava se pravo da nakon prestanka dužnosti imaju punu plaću tri mjeseca, te pola plaće iduća tri mjeseca.

Iako oporba nije sporila ukidanje prava "6+6", sporna im je odluka da se to primjenjuje retroaktivno, jednako kao i procedura kojom je do te izmjene došlo.

- Klub zastupnika SDP-a danas je u proceduru pred Ustavnim sudom uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti jednog članka, odnosno jedne odredbe Zakona o pravima državnih dužnosnika koji se odnosi na njenu retroaktivnu primjenu. Smatramo da je procedura koja je provedena u donošenju tog zakona protivna Ustavu zbog čega želimo da se Ustavni sud očituje o tome, kao i o tome na koji način će ubuduće Sabor morati postupati kod konstituirajuće sjednice i koje će propise tada smjeti donositi – pojasnio je SDP-ov Peđa Grbin te dodao kako im najveći problem retroaktivna primjena odredbe tog zakona koja uopće nije obrazložena. Naime, Ustavni sud je 2013. godine napisao kako Ustav dopušta da pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, no kako se takva odredba može uvrstiti u zakon samo iz opravdanih razloga, što znači da ju je predlagatelj zakona dužan obrazložiti.

- Dakle, nismo doveli u pitanje zakon u cjelini, nismo doveli u pitanje smanjenje prava zastupnika na onih famoznih 6+6, nego smo doveli u pitanje način na koji su klubovi zastupnika Mosta i HDZ-a uredili retroaktivnu primjenu tog zakona, bez da su to uopće obrazložili u prijedlogu, dapače, u prijedlogu su izrijekom obrazložili da retroaktivne primjene neće biti, što znači da je očito pod pritiskom medija tijekom dana ta odredba našla svoje mjesto u zakonu, a da nije usklađena, zbog čega smatramo da se Ustavni sud mora očitovati je li ovaj način rada prihvatljiv i hoće li to biti način na koji će Sabor ubuduće smjeti raditi – objasnio je Grbin potez SDP-a. Iako su, priznaje, u stranci svjesni da bi građani mogli shvatiti ovaj potez kao otpor smanjenju prava zastupnicima, objašnjava kako je ključna zadaća zastupnika poštivati Ustav RH.

- Ako vidimo da je neki postupak proveden suprotno Ustavu RH, smijemo li o tome šutjeti samo zato što postoji dvojba da bi takva šutnja za nas bila lukrativna po pitanju podrške birača? Ja držim da je naš posao čuvati Ustav, ukazivati na proceduru koja nije usklađena s Ustavom, jučer smo slušali mandatara, a danas predsjednika Vlade, i on je u svom izlaganju i sam iznio vrlo jasne dvojbe oko ustavnosti te odredbe. Mi smo nudili druga rješenja tijekom rasprave na odborima, ona nisu prihvaćena, zbog toga je naša obveza bila pokrenuti ovaj postupak pred Ustavnim sudom – poručio je Grbin. U svom zahtjevu Ustavnom sudu, SDP podsjeća i da Ustav propisuje kako su svi pred zakonom jednaki, a spornom izmjenom se pravo na 6+6 ukida samo saborskim zastupnicima, ali ne i drugim dužnosnicima, primjerice ministrima, što oni smatraju diskriminirajućim. Uz to, u zahtjevu traže i očitovanje Ustavnog suda o izbjegavanju javnih rasprava o zakonskim prijedlozima koje u proceduru upućuju saborski klubovi zastupnika.

Smatramo ipak mogao proći na ocjeni ustavnosti

Smatramo da bi izmjene zakona kojim se zastupnicima omogućava pravo da nakon prestanka obnašanja dužnosti imaju šest mjeseci punu plaću, a drugih šest mjeseci pola plaće, ipak mogao proći na ocjeni ustavnosti koju je tražio SDP, komentirao je danas Mostov Miroslav Šimić.

- Namjera klubova Mosta i HDZ-a-a prilikom predlaganja tog zakona je bio da se onemogući zastupnicima koji sjede u zastupničkim klupama tjedan dana da nakon toga koriste puno pravo 6+6. Iz toga razloga smo unijeli postojeće odredbe u zakon koje sada spori gospodin Grbin i o kojima će odlučivati Ustavni sud. Na koji način će Ustavni sud odlučiti, mi to ne znamo. Možemo reći da se radi o uskoj skupini ljudi na koje se ova promjena odnosi i to može biti jedna od važnih okolnosti prilikom odluke Ustavnog suda. Ovim potezom se kolega Grbin očigledno bori za saborske zastupnike koji su jednaki kao oni koji su prošle godine nakon tjedan dana u saborskim klupama godinu dana koristili pravo na punu ili pola plaće, a na kraju krajeva dolaze iz njegove stranke – objasnio je Šimić.

 S obzirom da je Ustavni sud već jednom rušio jedan zakon zbog njegove retroaktivne primjene, smatra li ipak da je SDP u pravu? – Obrazloženje koje imamo iz našeg pravnog tima je da s obzirom da se radi o uskoj skupini ljudi na koje se ovaj zakon odnosi, da su u tom slučaju moguće iznimke i da bi ovaj zakon mogao proći i na ocjeni ustavnosti – naglašava Šimić. Ne zna točno na koji broj ljudi bi se primjenjivao ovaj zakon.

- To ćemo znati kroz koji dan jer i danas smo imali zastupničke prisege. Moje mišljenje je da se radi o desetak zastupnika ovog saziva koji su tu bili kao zamjene ministara, međutim konkretnije brojke ćemo moći reći kada bude sigurno. No ono što mislim da je sigurno u ovom slučaju, bez obzira što je zakonito ili nezakonito, mislim da je potpuno nemoralno nakon tjedan dana odrađivanja nekog posla, imati plaću još godinu dana. I to ne malu plaću nego saborskog zastupnika – kazao je Šimić.

Upitan je što misli o novom ministru obrazovanja Pavi Barišiću uz kojeg se već veže niz kritika oporbe, ali i akademske zajednice. - Čitamo što se piše, ali na temelju toga što čitamo nemamo potrebe donositi neke zaključke. Vidjet ćemo što kažu kolege iz izvršne vlasti. To su ljudi koji imaju povjerenje predsjednika Vlade koji je jučer u svom govoru rekao da je sa svima njima razgovarao, da ih je upoznao i čuo imaju li ili ne slabe točke – tvrdi Miroslav Šimić.

Osvrnuo se i na ministra bez portfelja Gorana Marića, koji je pak sinoć izjavio da će se za njega ipak uskoro ustrojiti novo ministarstvo. - Bavljenje i upravljanje agencijama, fondovima i državnim uredima je važan i zahtjevan posao, jedan od zahtjevnijih. Treba li on novo ministarstvo odlučit će ljudi u izvršnoj vlasti. Dojam je da je preko noći gospodin Marić isplivao u kombinacijama, ali to nije točno. Mi o njemu razgovaramo već duže vrijeme i on je cijelo vrijeme bio ozbiljan kandidat za izvršnu vlast – zaključio je Šimić.

>> Ovo je pet zakonskih prijedloga koje su HDZ i Most uputili u proceduru, a odnose se na Mostova predizborna 'jamstva'

>> Oporba srušila kvorum na Odboru za zakonodavstvo. Grbin: Ne želimo sudjelovati u cirkusu Mosta i HDZ-a

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
15:10 20.10.2016.

Zbog takvih kao grbin hrvatska ne moze naprijed... ako ce se i sloziti sa necim oduzit ce procedure do maksimuma samo zato jer prijedlozi dolaze sa protivnicke strane. A onda je najvjerojatnije da od toga ne bude nista....Takva politika dviju vodecih politika je poznata vec 25 godina i reflektira se na sve drzavne organizacije, puzevim korakom naprijed a sprinterkim natrag. Zato nam je gospodarsko stanje drzave jos u osamdesetim godinama