Predstavnici vladajuće koalicije nisu se jučer uspjeli dogovoriti o ugovoru sa Slovenijom o nuklearki Krško. HSLS je ostao protiv potvrđivanja tog dokumenta i nakon višesatnog sastanka šefova koalicijskih stranaka, predsjednika saborskih klubova i predstavnika Vlade. Unatoč tome, dogovoreno je da Zakon o ratifikaciji ugovora o nuklearki ipak bude uvršten u dnevni red parlamenta ovoga tjedna.
To znači da će Vlada pokušati pridobiti potrebnih 76 glasova unatoč protivljenju Kluba HSLS-a ili, pak, da će ta stranka snositi posljedice ako zakon ne bude potvrđen. U tom će slučaju, naime, biti jasno ne samo da Vlada nema potrebnu potporu parlamenta nego i tko će biti odgovoran za mogući raspad koalicije i pad Vlade.
Premijer Ivica Račan nije sinoć želio najavljivati što će učiniti ako zakon propadne u Saboru zbog protivljenja HSLS-a. - Ocjenit ćemo naknadno u koaliaciji je li to dovoljno značajno pitanje da zbog njega postane upitna opstojnost koalicije - rekao je premijer, dodajući da on osobno smatra ugovor o nuklearki strateški važnim za Hrvatsku.
Upitan hoće li, ako ugovor padne, podnijeti ostavku, Račan je odgovorio pitanjem: - Ja ili oni koji bojkotiraju ugovor?
Saboru će uz Zakon o ratifikaciji biti predložen dopunski zaključak prema kojem Hrvatska zadržava pravo povući ratifikaciju ako i slovenska strana ne ratificira ugovor do 31. prosinca. Hrvatska će u tom slučaju odlučiti što dalje učiniti.
Slovenski parlament će se o istoj temi izjasniti na sutrašnjoj sjednici. Ni slovenskom premijeru Drnovšeku nije lako osigurati potrebnu potporu. Ugovor o nuklearki doveo je do podjela unutar slovenske vlade, a dobra trećina zastupnika slovenskog parlamenta zatražila je ocjenu ustavnosti ugovora.
HSLS se protivi ugovoru zato što tumači da dokument omogućuje slovenskoj strani jednostrano zatvoriti nuklearku, a na Hrvatsku prebaciti polovicu troškova zbrinjavanja otpada. Vlada, pak, procjenjuje da bi Hrvatska s tim ugovorom, kad se uzmu u obzir troškovi proizvodnje i razgradnje, mogla u sljedećih 20 godina biti na dobitku za 100-300 milijuna dolara.
Petorka se sinoć uspjela suglasiti o Zakonu o naknadi za oduzetu imovinu. Pravo na naknadu imali bi i stranci ako je to regulirano međudržavnim ugovorom ili ako se takav muđudržavni ugovor naknadno potpiše. Također, unutar petorke usklađeni su stavovi i o subvencijama u poljoprivredi, kao i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
Deana Knežević