'Kod nas svaki zakon ima ime i prezime pa se ovaj može nazvati 'lex Goran Marić''

Oporbeni članovi saborskog Odbora za Ustav nazvali su danas izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave novim "lex Goran Marić" usvrdivši kako se novo Ministarstvo državne imovine osniva samo zato što Marić nije želio biti ministar bez portfeja. Ipak, zakon je prošao većinom glasova vladajućih, te sa tri suzdržana glasa SDP-a i HNS-a.

- Kod nas svaki zakon ima ime i prezime pa se ovaj može nazvati "lex Goran Marić" – primjetio je SDP-ov Arsen Bauk ustvrdivši kako je sada jasno kako Vlada ostaje na istom broju ministarstava kao ranije, ali i s većim brojem državnih ureda.

HNS-ova Vesna Pusić dodala je kako je neobično da se isti zakon mijenja dva puta u par tjedana, ali i kako opće poznata stvar da Goran Marić nije htio biti ministar bez portfeja pa se zato osniva dodatno ministarstvo. Zato je, dodaje, trebalo jasnije definirati plan, program rada i svrhu takvog ministarstva, a ne samo navesti da se osniva novo ministarstvo.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić je pak imao upozorenje za vladajuće kako trebaju razmisliti o odnosu budućeg ministarstva i Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), kao i o činjenici da su CERP i dosadašnji Ured za upravljanje državnom imovinom bili vanproračunski korisnici.

Odbor za Ustav danas je jednoglasno podržao izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u 2015., kao i zaključio kako treba ići u cjelovitu izmjenu postojećeg Zakona o spriječavanju sukoba interesa zbog niza nelogičnosti u njemu. Tako su članovi Odbora iznosili različite primjere u kojima vide te nelogičnosti.

HDZ-ov Gordan Jandroković drži da treba razlučiti potencijalni sukob interesa od samog sukoba interesa, pa je tako za primjer gradonačelnika koji je svog tasta zaposlio u komisiji za utvrđivanje cijena prodaje nekretnina ocijenio potencijalnim sukobom interesa.

- Vjeruje da bi bio u sukobu interesa kada bi donio odluku koja ide u korist tog gradonačelnika kojemu je tast. Činjenica je da ne gađamo vrlo često u meritum! Ako je čovjek primjerice postolar zašto ne može godinu dana raditi u svom obrtu i kako može zlouporabiti poziciju ako ne radi s tijelima uprave – komentirao je Jandroković, dok se predsjednik Odbora Robert Podolnjak prisjetio primjera ribara koji po završetku zastupničkog mandata nije mogao raditi iako je imao svoj obrt i brodić te nije surađivao s državom upravom. Najavio je da će Odbor uskoro pripremati izmjene nadležnog zakona, posebice zato jer je promijenjen zakon prema kojem zastupnici imaju pravo na šest mjeseci pune plaće te šest mjeseci pola plaće nakon obnašanja dužnosti, a koji je direktno vezan uz spriječavanje sukoba interesa, budući se tim istim dužnosnicima godinu dana nakon prestanka dužnosti brani rad.

- Dužnosnici više neće imati pravo na model naknade 6+6 nego 3+3 a čak i manje, ovisno o dužini mandata i u tom dijelu bismo trebali mijenjati zakon i pojasniti odredbe koje govore o tome može li se pojedini dužnosnik vratiti u tvrtku ili u profesiju u kojoj je radio prije nego je postao dužnosnik – naglasio je Podolnjak.

Predstavljajući izvješće o radu Povjerenstva, predsjednica te institucije Dalija Orešković rekla je kako je lani Povjerenstvo tijekom održalo 44 javne sjednice, na kojima je donijelo 55 odluka o nepokretanju postupka, 94 odluke o pokretanju postupka i 103 konačne odluke. U šest predmeta je nakon pokrenutog postupka utvrđeno da nije došlo do povrede, u 11 predmeta utvrđena je povreda načela za koje zakonom nije predviđena mogućnost izricanja sankcija, u 18 predmeta Povjerenstvo je utvrdilo da je došlo do povrede, ali sankcije nisu izrečene jer u trenutku donošenja takve odluke sankcija ne bi mogla biti izvršena sukladno odredbama zakona, a u preostalim predmetima izrečeno je sveukupno 359 tisuća kuna sankcija.  

>> Bivši premijer Orešković zatražio i dobio opciju 6+6: Idućih pola godine primat će punu plaću

>> Marić otkrio prve poteze na čelu novog ministarstva