Samotni dupini

Kod našem moru uočeno neobično ponašanje dvaju dupina: Nemojte im prilaziti, dodirivati ih i hraniti

Foto: Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Dupini kod Brača pratili jahtu
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Veliko jato dupina kod otoka Lavdare
06.07.2023.
u 11:20
Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Apelira se na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti.
Pogledaj originalni članak

Zadnjih tjedana sve je više dojava građana o opažanjima dupina u Riječkom zaljevu i kod Raba. Navedeni dupini se neobično ponašaju, borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe. Procijenjeno je njihovo opće stanje te su prikupljene informacije o njihovom ponašanju i ponašanju ljudi prema dupinima. Radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija se opažanja ponovno bilježe u posljednjih nekoliko godina.

 Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni (solitarni) obični dupini. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek nije poznato. Mogući razlozi su brojni – dupini su bolesni ili ozlijeđeni pa ne mogu pratiti skupinu ili su iz nje izbačeni, mogu se osamiti uslijed traume zbog ugibanja drugih jedinki koje su im srodne (npr. par majka-mladunac) ili su s njima bile u bliskoj društvenoj vezi. Moguće je i da se jedinka odvoji od skupine u potrazi za drugom skupinom koju ne može pronaći zbog male brojnosti populacije.

Svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude.

POVEZANI ČLANCI:

U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ako dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati. 

Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran. Ranije je zabilježen slučaj samotnih prugastih dupina u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, te vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina Bobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru, objavila je ogranizacija Institut Plavi svijet.

Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama.

Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje. Uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj gdje je dobri dupin usmrtio kupača (1994. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina.

Apeliraju na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza... Obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost. Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje.

>> VIDEO Napoleon i Titan najzgodnije su njuške velikogoričkog skloništa

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

ZV
Zvrk
06:22 09.07.2023.

"Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje........" A je li dozvoljeno uznemiravanje delfina?