Koje će pogodnosti državljani Hrvatske dobiti po ulasku u EU

U pristupnim pregovorima područje prava građana Europske unije po opsegu i kontroverznosti pitanja koje obuhvaća bilo je tretirano kao isključivo tehničko područje na kojem se Hrvatska trebala uskladiti s pravnom stečevinom. Po tome ovaj dio poglavlja 23 može se uvelike usporediti sa svim ostalim poglavljima u kojima se provodilo usklađivanje zakonodavstva. Ovo se područje odnosilo na uređenje prava glasovanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament i na općinskim izborima. Nadalje, ono se odnosilo na pravo slobodnog kretanja i prebivanja u Europskoj uniji te na diplomatsku i konzularnu zaštitu.

Slijedom navedenog, od Hrvatske se tražilo da donese propise koji će građanima EU omogućiti da glasuju i kandidiraju se na izborima za Europski parlament, kao i propise koji će građanima EU omogućiti da glasuju i kandidiraju se na općinskim izborima. Nadalje, trebalo je donijeti propise koji će građanima EU omogućiti slobodno kretanje i život u Hrvatskoj te s time povezano ostvarivanje njihovih građanskih prava u državama u kojima borave, a čiji nisu državljani. Ta obveza proizlazi iz članka 22 Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja svakom građaninu Unije koji boravi u nekoj državi članici čiji nije državljanin, daje u toj državi članici aktivno i pasivno biračko pravo na lokalnim izborima, pod jednakim uvjetima kao i državljani te države. Samo biračko pravo detaljnije je uređeno Odlukom Vijeća 76/787/ECSC, EEZ, Euratom iz 1976. Tom odlukom uvedeno je biranje zastupnika Europskog parlamenta na temelju izravnog i univerzalnog prava glasa. Pored toga, Odlukom Vijeća 93/109/EC detaljnije su uređeni mehanizmi ostvarivanja aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane koji borave u državi članici čiji nisu državljani.

Konačno, od Hrvatske se očekivalo da pravno uredi pristup građana Europske unije diplomatskoj i konzularnoj zaštiti. To je potrebno za situacije kada država članica nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u nekoj državi nečlanici Europske unije te zbog toga tim građanima unije treba osigurati zaštitu druge države članice uz jednake uvjete kao i vlastitim državljanima. Člankom 20 Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisana je obveza da se svakom građaninu Unije na državnom području treće zemlje, u kojoj država članica čiji je on državljanin nema predstavništvo, osigura pravo na zaštitu diplomatskih ili konzularnih tijela bilo koje države članice, pod istim uvjetima kao i državljani te države. Pored toga, pravo na konzularnu i diplomatsku zaštitu zaštićeno je i člankom 46. Povelje o ljudskim pravima Europske unije. Odlukom 95/553/EZ iz 1995. predviđeni su najvažniji aspekti zaštite građana u nevolji poput pritvaranja ili uhićenja, bivanja žrtvom nasilja, repatrijacije tijela ili preživjelih, teško oboljelih itd. Odlukom 96/409/CSFP iz 1996. uspostavljeni su tzv. emergency travel document kojima se zamjenjuju izgubljeni ili ukradene putne isprave, a koje nositeljima takvih dokumenata omogućuju ulazak u EU te kretanje unutar Europske unije..

 Prava državljana Europske unije nisu privukla veću pozornost u pregovorima. Prilagodba je tekla bez većih problema usklađivanjem zakonodavstva s pravnom stečevinom. Pravo na glasovanje i kandidiranje na izbora za Europski parlament i na općinskim izborima ostvareno je donošenjem Zakona o izborima članova u EP i izmjenama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravo slobodnog kretanja i prebivanja u EU uređeno je izmjenama Zakona o strancima, dok pitanje diplomatske i konzularne zaštite treba uskladiti izmjenama Zakona o vanjskih poslovima. Ovdje valja napomenuti da će ova pitanja predstavljati velike pogodnosti za hrvatske građane, posebice u pogledu diplomatske i konzularne zaštite. Uzme li se u obzir da Hrvatska nema diplomatska i konzularna predstavništva u mnogim državama, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski građani uživat će diplomatsko-konzularnu zaštitu u svakoj državi u kojoj postoji bar jedno predstavništvo neke države članice.