Istražili smo koje su gospodarski najjače, a koje najslabije hrvatske županije. Najveći BDP po stanovniku 2020. godine imao je Grad Zagreb s 21.829 eura, a od županija prva je bila Primorsko-goranska (13.336), slijedi Istarska (12.684), Varaždinska (11.622), Međimurska (11.002) i Dubrovačko-neretvanska županija (10.714). Ukupan BDP najveći je bio u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, pokazali su podaci koje je u veljači ove godine objavio Državni zavod za statistiku. Posljednja je Virovitičko-podravska sa 7514 eura po stanovniku. Novijih podataka iz DZS-a još nema.
Zanimljivo je vidjeti koliko su se stvari promijenile od 2018. Bruto domaći proizvod po županijama otkriva iznimno velike razlike u proizvodnoj razini razvijenosti među njima, ali i znatne razlike u dinamici kretanja, ocjena je HGK u publikaciju "Županije – razvojna raznolikosti i gospodarski potencijali" iz listopada 2021. Tako je, na primjer, BDP Grada Zagreba, kao gospodarski najjače regije, čak 40 puta bio veći od BDP-a Ličko-senjske županije i činio je približno 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske. "Znatne razlike prisutne su i šire, pa je, primjerice, BDP pet gospodarski najjačih županija gotovo 10 puta veći od BDP-a pet gospodarski najslabijih županija. Pomaci su u tom smislu u dužem razdoblju bili tek manji. Promatrano od 2000. godine, prva i posljednja tri mjesta na ljestvici drže iste županije – Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija kao gospodarski najjače te Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska kao najslabije županije, a usporedba podataka tijekom cijelog razdoblja pokazuje da je, uz manje oscilacije, zabilježen trend rasta udjela triju gospodarski najjačih županija u gospodarstvu RH uz istodoban trend pada udjela najslabijih. Točnije, udio triju najjačih povećan je s 46,7 posto u 2000. godini na 51,0 posto u 2018., dok je udio triju najslabijih istodobno pao s 3,9 na 2,9 posto. Dakle, prema tom dosta pojednostavnjenom pokazatelju, posljednjih dvadesetak godina nije dovelo do ujednačavanja i približavanja, već do daljnjeg povećavanja razlike u gospodarskoj snazi županija. Sličan zaključak vrijedi i za razdoblje nakon 2014. godine u kojem se, kao što je spomenuto, gospodarstvo na nacionalnoj razini oporavilo. Naime, kao što pokazuju nominalne stope rasta BDP-a - jer se na regionalnoj razini ne objavljuju realne stope, u nekim je županijama rast bio izraženiji, a u nekima sporiji. Točnije, na nacionalnoj razini u razdoblju od 2015. do 2018. godine došlo je do nominalnog rasta BDP-a od 3,9 posto, dok su se stope prosječnog rasta po županijama u tom razdoblju kretale između 6,2 posto u Zadarskoj županiji do tek 1,4 posto u Sisačko-moslavačkoj. Kada se promatraju tri gospodarski najslabije županije, može se napomenuti da je prosječan rast u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji bio nešto manji od rasta na nacionalnoj razini, dok je rast Virovitičko-podravske županije neznatno premašio onaj na razini cijele RH", navedeno je u analizi HGK-a.
Usporedba županija po BDP-u po glavi stanovnika također pokazuje veliku razliku u razini razvijenosti. Najrazvijeniji Grad Zagreb u 2018. godini bio je čak 3,5 puta razvijeniji od Virovitičko-podravske županije s najmanjim BDP-om per capita. "Također je važno napomenuti da Grad Zagreb zbog visoke vrijednosti ovog pokazatelja snažno utječe na ukupan prosjek RH. Stoga su se u 2018. godini samo četiri županije nalazile iznad tog prosjeka, točnije, Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska te Dubrovačko-neretvanska županija. Istodobno su se četiri županije nalazile na manje od 60 posto tog prosjeka, a radilo se, nažalost, o četirima županijama s područja Slavonije; Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Požeško- slavonskoj županiji što upozorava na znatno zaostajanje jedne velike regije unutar RH. Iznimka je donekle bila samo Osječko-baranjska županija koja je u 2018. godini, po BDP-u per capita, bila na 70,8 posto prosjeka RH. Promatrano tijekom dužeg razdoblja, snažniji rast Grada Zagreba i nekoliko manjih županija doveo je do dinamičnijeg rasta prosjeka BDP-a per capita RH od njegova rasta u većini županija. Stoga, kada se podaci za 2018. godinu usporede s podacima za 2000., pokazuje se da je pozicija u odnosu na prosjek RH poboljšana kod tek pet županija, točnije, kod Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske te Međimurske županije. Sve ostale županije zabilježile su pad u odnosu na prosjek RH pri čemu se najviše isticala Koprivničko-križevačka županija koja je 2000. godine bila 9,1 posto razvijenija od prosjeka RH, a 2018. godine na 71 posto tog prosjeka. Nešto bolji trendovi zabilježeni su i u razdoblju oporavka od krize nakon 2014. godine, u kojem je, prema podacima za 2018., približno polovina županija zabilježila rast u odnosu na prosjek RH. Najdinamičniji rast ovog pokazatelja u odnosu na druge županije zabilježen je kod Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije, dok je s druge strane najveći pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti svih županija zabilježen kod Sisačko-moslavačke županije", istaknuli su u HGK.
Po BDP-u po glavi stanovnika te je 2018. prvo mjesto držao Grad Zagreb sa 170.000 kuna, na drugom je mjestu bila Istarska županija sa 117.000, na trećem Primorsko-goranska sa 111.000 kuna, četvrta je Dobrovačko-neretvanska sa 99.900, a peta Varaždinska sa 82.000 kuna. Slijede Zadarska, Međimurska, Šibensko-kninska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska... Na posljednjem je mjestu Virovitičko-podravska, a pri dnu su Brodsko-posavska i Požešsko-slavonska županija.