Koje to nuklearno oružje stiže u Bjelorusiju? 'Putinove prijetnje su isprazne, želi uplašiti Zapad'

U najnovijim prijetnjama, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kako će Moskva prerasporediti svoje taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, potvrdili su ruski mediji. Rusija će tako ''dovršiti konstrukciju skladišta za taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji do 1. srpnja'', potvrdio je Putin.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pristao je na ovaj Putinov potez, no usprkos preraspodjeli, kontrola nad nuklearnim oružjem neće se prebaciti na Bjelorusiju, prenosi RIA Novosti. ''SAD ovo radi već desetljećima. Svoje taktičko nuklearno oružje su davno preraspodjelili na teritorije svojih saveznika, stoga smo i mi isto odlučili napraviti s Bjelorusijom'', poručio je Putin tijekom vikenda.

Nuklearna kriza?

Odluka Vladimira Putina da stacionira nuklearno oružje naišla je na negodovanje NATO-a i Ukrajine. Oni takvu odluku smatraju opasnom i neodgovornom. Sam Putin usporedio je to s američkim stacioniranjem svog oružja u Ukrajini. Bjeloruska čelnica oporbe koja je u egzilu, Sviatlana Tsikhanouskaya, rekla je da je ovaj potez "uveliko proturječan volji bjeloruskog naroda".

>> VIDEO Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Putina!

SAD je tako izrazio zabrinutost oko ovog Putinovog poteza, smatrajući kako je svijet ''u najvećoj nuklearnoj opasnosti od Kubanske krize 1962.'', dok je Kijev kazao kako se boji da će se taktičko nuklearno oružje koristiti u ratu protiv Ukrajine. Iako je bojazan velika, postoji distinktivna razlika između taktičkog i strateškog nukleranog oružja te za što se ono koristi. Stručnjaci tako smatraju kako ovo oružje, strateško, koristi se za specifične ciljeve na vojnom polju, a ne kako bi se uništili gradovi kao što je to bilo u Drugom svjetskom ratu. Iako nisu poznate točne brojke, Rusija navodno ima veliku prednost nad SAD-om kada je u pitanju taktičko nuklearno oružje, a Washington smatra kako Rusi imaju i do 10 puta više nuklerarnih bojevih glava, njih oko 2.000.

Te bojeve glave mogu biti sadržane unutar raznih raketa i projektila, ali ih se i samostalno može detonirati. SAD ima oko 200 takvih bojevih glava, a polovina njih nalazi se u bazama u Europi. S obzirom da se radi o bombama B61 s različitim snagama od 0.3 do 170 kilotona, smatraju se vojno korisnijim. Reuters tako navodi kako bi se Putin, želi li iskoristiti ovo oružje u ratu s Ukrajinom, vjerojatno bi se ranije konzultirao s višim dužnosnicima. Taktičko nuklearno oružje dosada nikada nije bilo iskorišteno u ratu, stoga su stručnjaci mišljenja kako su Putinove prijetnje - isprazne.

Isprazne prijetnje

''Putin pokušava iskoristiti strahove Zapada od nuklearne eskalacije'', napominje Institut za proučavanje rata, dok viši istraživač UN-ovog Insitituta za istraživanje razoružanja u Ženevi, Podvig, kazao je kako je malo vjerojatno da će Rusija doista prebaciti oružje u Bjelorusiju, unatoč Putinovim prijetnjama, piše NY Times. 

Ruska nuklearna skladišta toliko su složena, smatra Podvig, da sumnja da bi objekt u Bjelorusiji mogao biti spreman za njihov prihvat do srpnja. ''To naravno nije pozitivan razvoj događaja, ali sve dok je oružje u skladištu prijetnja nije neposredna'', mišljenja je Podvig. ''Da, Rusija u teoriji može postići više ciljeva iz Bjelorusije, no promjena je marginalna''.