Koji lijek treba pacijentu valjda specijalist zna bolje od HZZO-a

Hoće li pacijenti koji inzistiraju na tome da im se propiše originalan lijek, a ne njegova jeftinija zamjena, uskoro plaćati punu razliku između cijene tih dvaju lijekova te hoće li specijalisti u bolnicama uskoro sami propisivati lijekove koje pacijentima preporučuju? To su pitanja kojima zdravstvena administracija namjerava razriješiti niz problema na liniji bolnice – obiteljski liječnici – pacijenti kad su u pitanju lijekovi.

Udar na džep

Na primjeru Sumameda, lijeka na čiji smo naziv naviknuli i, da tako kažemo, lijeka kojem vjerujemo, to bi značilo, umjesto 22 kune nadoplate, otprilike dvostruko više. Ako pacijent odbija neki drugi, cjenovno jeftiniji azitromicin, tada bi mogao platiti razliku upravo od cijene tog najjeftinijeg do onog koji želi, a to je u ovom primjeru Sumamed. Naravno da je riječ o politički osjetljivom potezu i udaru na džep građana birača koji pak s druge strane često ostaju neinformirani. Morali bi znati smjernice HZZO-a, listu lijekova nositi isprintanu i svejedno se imaju pravo pitati – kako im se neki lijek preporuči, a potom odbija izdati. A to je najčešće u igri kad pacijent prema smjernicama Zavoda nema pravo na preporučeni lijek na teret HZZO-a.

Primjer iz prakse za to ide ovako: za lijek vrijednosti 4500 kuna koji je preporučio bolnički specijalist svojem je pacijentu recept izdala njegova obiteljska liječnica. Kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje inspekcijom njezine ordinacije utvrdili su da je taj lijek izdan mimo njihovih smjernica i odmjerili joj financijsku kaznu. Kad kažemo da je izdan “mimo smjernica”, to znači da pacijent sa svojom dijagnozom i zdravstvenim problemom nema propisano pravo na taj lijek. U ovom slučaju kazna je bila više desetaka tisuća kuna, što bi značilo i da ta liječnica može na neko vrijeme staviti “ključ u bravu”.

Naknade štete i kazne

Takav sistem donekle se izmijenio fiksiranjem kazne na 1500 kuna, ali je ipak HZZO potom uveo drugi instrument sankcije, a to je naknada štete. U prvih devet mjeseci ove godine zbog toga je “isporučeno” 795 opomena i naplata štete, sedam opomena s novčanom kaznom i devet i s odštetom i s kaznom.

– Obiteljski liječnici su između Zavoda i bolnica. Nas kontroliraju i kažnjavaju, a ja kao obiteljska liječnica nemam ni mogućnost izdati taj lijek nego sam samo uslužna djelatnost – da propišem taj lijek koji je preporučio specijalist – komentira dr. Ljiljana Ćenan, liječnica obiteljske medicine. Njezin kolega dr. Mario Malnar dodaje da je europska praksa sasvim suprotna i da recepte izdaje liječnik koji pacijenta i liječi.     

>> Potrošnja lijekova i dalje u porastu, najviše se troše lijekovi za srčane bolesti