Udruga kreditnih dužnika - KREDA jučer je održala tribinu o implementaciji i utjecaju Direktive 2014/17/EU na prava i zaštitu potrošača u Hrvatskoj. Osim predstavnika Udruge kreditnih dužnika - KREDA, na tribini su u svojstvu govornika sudjelovali i saborski zastupnik i član Odbora za financije i državni proračun prof. Ivan Lovrinović, sudac na Trgovačkom sudu Mislav Kolakušić i dr.sc. Dominik Vuletić, s Pravne katedre Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Profesor Lovrinović je u svom izlaganju naveo činjenicu da je HNB čekao zadnji čas da pripremi izmjene u zakonu o stambenom kreditiranju a Direktiva je objavljena prije dvije godine i da to dovoljno govori o brizi HNB-a za građane. Naveo je i da bi Direktiva trebala doprinijeti europeizaciji hrvatskog bankarstva glede informiranosti građana i sprečavanju manipulacija od strane banaka. Do sada smo imali balkanizaciju bankarstva jer su se strane banke u Hrvatskoj ponašale bitno drugačije nego u matičnim zemljama na štetu naših građana. Profesor je naglasio da se takvoj praksi mora stati na kraj.
Kredit za stan nije bilo kakav kredit, on mora biti pod posebnim nadzorom i regulacijom HNB-a i države, uz značajno niže kamatnjake. To mora biti sastavni dio demografske politike koja je najvažnija. Valutnu klauzulu za domaće transakcije nikada više ne bi trebali koristiti.
Naveo je da bi se pored sustava obrazovanja i Crkva aktivno trebala uključiti u proces edukacije djece i mladih vezano za kredite i život na dug, jer su upravo krediti jedan od najvažnijih uzroka razvoda brakova. Banke, HNB i država morali bi formirati posebne fondove za učinkovit sustav financijskog opismenjavanja kao najvažniji segment preventivnog djelovanja. Profesor Lovrinović je obećao da će podržati napore Udruge kreditnih dužnika - KREDA da se pokrene javna rasprava o implementaciji ove vrlo važne Direktive i da će se osobno založiti da se udruge civilnog društva aktivno uključe u raspravu saborskog Odbora za financije i državni proračun kada se bude raspravljalo o Direktivi.
Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić na tribini Udruge Kreda o (ne)implementaciji Direktive 2014/17/EU u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo govorio je na temu poglavlja Direktive "Dobro izvršenje ugovora o kreditu i srodnih prava".
Najprije kratko napomenuo koja je razlike između Uredbe i Direktive Europske unije. Uredba je direktno zakonodavstvo, Direktiva nije direktno/konkretno zakonodavstvo, one predstavljaju cilj koje države članice trebaju postići. Metode koje će države članice primijeniti da implementiraju Direktivu prepuštene su državama članicama, one mogu osnovati agencije, donijeti zakone, pravilnike. Bitno kod Direktiva je da su sudovi u svojoj praksi morali slučajeve tumačiti u skladu s naputcima Direktive. Direktive su jako značajne i donose značajne novosti, pogotovo po pitanju prijevremene otplate kredita.
Po Direktivi se prijevremena otplata kredita građanima mora isplatiti, a ne da banke naplaćuju penale za prijevremenu otplatu kredita. Što se tiče ovrha na prvu nekretninu Direktiva donosi da se ne može zaštiti ovrha na jedinoj nekretnini.
Direktiva nastoji da cijene nekretnina budu javno poznate, što je slučaj u nekim zemljama, no mi u Hrvatskoj još uvijek ne znamo koliko košta nekretnina na nekom području.
Direktiva nalaže državama članicama da se postigne najbolja cijena za nekretninu koja je predmet ovrhe. U situaciji da se više ne može servisirati kredit, to je jako bitno, jer se dužnik dovodi u situaciju da se ovrši njegova nekretnina, proda se po nepovoljnoj cijeni, a on je dužan banci još silne novce za ništa. Trenutni ovršni postupak u RH su jako netransparentni do trenutka same dražbe. Mi imamo javne objave o ovršenim nekretninama, a te javne objave ne sadrže nikakve konkretne podatke koji bi omogućili potencijalnim kupcima da izađu na dražbu. Kolakušić se osvrnuo na na nužnost izmjene ovršnog postupka, posebice kad je riječ o stambenim nekretninama. Naveo je primjere prakse u uređenim državama gdje se nekretnine ne mogu prodati po puno nižoj cijeni
Dr. sc. Vuletić je istaknuo da je Direktiva 2014/17/EU Direktiva minimalne harmonizacije, odnosno da su standardi koje propisuje minimalni standardi koje države članice moraju implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva. Istekom implementacijskog roka ili njenom pogrešnom implementacijom, odredbe Direktive proizvode izravni učinak , odnosno hrvatski sudovi bi bili dužni izravno primjenjivati sve one odredbe koje stvaraju subjektivna prava. Dr. sc. Vuletić je govorio i o otklanjanju valutnog rizika na način da se osigura mogućnost konverzije u alternativnu valutu u kojoj dužnik ima primanja ili osigurati neki drugi način na koji bi se taj rizik otklonio.
Predstavnici Udruge kreditnih dužnika - KREDA su za kraj zaključili da bi ova Direktiva trebala pridonijeti boljem položaju potrošača prilikom korištenja usluga kreditnih i financijskih institucija, ali da je nužno što prije pokrenuti javnu raspravu obzirom da se bliži rok za implementaciju ove Direktive, a koji istječe 21. ožujka ove godine. Nadaju se da će se u postupku implementacije ove Direktive ozbiljnije i kvalitetnije pristupiti problematici i da će izostati dosadašnja praksa manipulacije odredbama zakona i podilaženju bankarskom sektoru na štetu potrošača.
>> 'Neki su zakoni uništili državu, a ne znamo tko ih je napisao. Treba imenovati autore'
Mnogi koji su uzeli kredite u švicarcima su visoko obrazovani, ali banke su im dale još jedan semestar i sada znaju sve o cijeni kredita.To je najbolja škola.