Sudac Mislav Kolakušić trenutačno je državni neprijatelj broj 1! Što bi ministar Slavko Linić, a onda i Vlada, dali da ga mogu uloviti u kakvom neznanju, neradu ili osobito nečasnoj radnji. S obzirom na \"štetu\" koju je, po Linićevu tumačenju, sudac počinio državi, kao takvog bi ga u nekim drugim vremenima danonoćno pratili ne bi li mu našli nešto čime bi ga mogli kompromitirati. Sučev zahtjev za ocjenu ustavnosti za takvo što nije dao argumente već i po viđenju upućenijih u materiju predstečajnih nagodbi otkriva suca koji zna i koji si je dao truda i ima čvrstu argumentaciju. Jedino je formalnopravno pitanje jesu li ispunjene sve pretpostavke, zbog rješenja bez prava žalbe, o čemu je govorio Linić, ili da je sud, a ne sudac ovlašten podnijeti zahtjev Ustavnom sudu, što je i sam Kolakušić naznačio kao moguću dvojbu. Ali to bi samo razvuklo proceduru, dok bi i dalje kad-tad trebalo riješiti bit stvari. I tim zahtjevom je pokazao kako ne misli da je pravno bezgrešan, ali da je u svakom slučaju nekonfliktan i dobronamjeran za opće dobro, iako bi osobno, zbog Linićevih uvreda, po mišljenju mnogih, imao razloga da bude posve drugačiji. Tako nije predložio donošenje privremene mjere kojom bi se obustavile sve predstečajne nagodbe, čega se Linić najviše bojao.
Znači li to da smatrate kako to nije potrebno, pitanje je s kojim smo započeli razgovor sa sucem Kolakušićem.
Smatram da je svaki prvostupanjski sudac ovlašten postupati sukladno vlastitom tumačenju pojedinih odredbi zakona, te nisam želio kolegama nametati svoj stav izražen u zahtjevu za ocjenu ustavnosti ZFPPN-a. Ustavni sud RH je, neovisno o prijedlogu donošenja privremene mjere, temeljem odredbe članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, ovlašten privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa.
Za \"jadnika\" koji samo \"čini štetu državi\" kojem je \"teško čitati predmet\", kojem se \"ne radi\" i koji se \"žuri na godišnji odmor\" dali ste si prilično truda i izdvojili dosta vremena za ispisivanje više od 20 stranica teksta, a još ste morali analizirati propise, te tražiti pogodne praktične primjere kako biste ilustrirali moguće zloporabe... Koliko ste vremena potrošili za to, jeste li na tomu radili i u slobodno vrijeme, te koliko biste vremena potrošili da ste jednostavno održali ročište i odlučili o predstečajnoj nagodbi u slučaju Dalekovod?
Na proučavanje spisa predmeta uloženo je stotinjak radnih sati, dok je na pisanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ZFPPN-a uloženo oko 200 radnih sati, uglavnom \"slobodnog\" vremena. Za održavanje ročišta u predmetima predstečajne nagodbe potrebno je dva do pet sati, a za pisanje rješenja kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba pola sata. \"Slobodno vrijeme\" je kod sudaca vrlo relativan pojam, jer znamo li da je prosječno oko 500 predmeta u parničnoj referadi Trgovačkog suda u Zagrebu, oko 250 u stečajnoj referadi, dok su suci Općinskog građanskog suda u Zagrebu još i opterećeniji, te znamo li da je od podnošenja tužbe do donošenja presude potrebno prosječno minimalnih 7 radnih sati u konkretnom predmetu (3 sata pisanje presude, 1 sat proučavanja spisa predmeta, 1 sat donošenja raznih odluka u spisu predmeta - razne procesne odluke, rješenja o sudskim pristojbama i unos u ICMS sustav, 1 sat za provođenje minimalno tri ročišta – prethodni postupak, glavna rasprava, objava presude), dolazimo do brojke od 3500 radnih sati, a primjerice 2013. ima 1760 raspoloživih radnih sati. Suci Trgovačkog suda u Zagrebu su, primjerice, tijekom 2012. riješili ukupno 78.877 predmeta, što ukazuje na iznimnu požrtvovnost kolega.
Znate li kakvu bi odluku donijeli za Dalekovod da ste održali ročište te jeste li se odlučili za ocjenu ustavnosti upravo kako biste spasili Dalekovod odnosno kako bi nakon intervencije Ustavnog suda bilo omogućeno ponavljanje predstečajne nagodbe?
O odlukama u predmetu ne mogu govoriti, jer to nije zakonom dopušteno.
Zanima li vas kao suca sudbina 1900 ljudi u Dalekovodu?
Osjećam iskreno žaljenje svakodnevno gledajući tužne građane koji su ostali bez svojih radnih mjesta ili rade mjesecima bez plaće i iskreno vjerujem da će podneseni zahtjev u konačnici osim poštovanja temeljnih vrednota propisanih Ustavom RH, dovesti ubrzo i do povećanja broja radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu.
I ravnateljica Porezne uprave, ministrova pomoćnica ustvrdila je da ste vi trebali samo potvrditi ono što je dogovoreno. Čemu služi ta sudska potvrda?
Ne mogu komentirati izjave o kojima nemam osobnih saznanja, ali smatram da svatko ima pravo na vlastito mišljenje i tumačenje zakona, ali za donošenje odluke u konkretnom predmetu ovlašten je isključivo sud po sucu kojemu je predmet dodijeljen u rad, sukladno Ustavu i Zakonu o sudovima.
Zašto niste prije podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti? Ministar Linić je ustvrdio da zbog toga niste moralni. Jeste li mogli zahtjev podnijeti kad ste odlučivali o Industrogradnji?
Ponavljam, ne mogu komentirati pojedinačni sudski predmet, ali ću ponoviti svoje navode iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti: zloupotreba zakona u korist pojedinaca ili društava u pojedinačnom slučaju primjene zakona predstavlja nezakonitost, dok učestale istovrsne povrede zakona predstavljaju povredu Ustava, jer tada odredbe zakona postaju alat za povredu Ustava na štetu fizičkih i pravnih osoba te RH.
Jeste li vi jedan od sudaca kojima teško pada što ministar Linić ne prihvaća da se stečajni postupak vodi 15 godina, odnosno, znate li takve suce?
Ne mogu zamisliti da i jedan sudac želi voditi stečaj ili bilo koji predmet dulje od najkraćeg mogućeg vremena. Rad sudaca se ocjenjuje prema Okvirnim mjerilima, koja propisuju broj predmeta koje svake godine pojedini sudac mora riješiti. Ako sudac ne riješi dovoljan broj predmeta propisan mjerilima, čini stegovni prijestup, koji može dovesti do razrješenja sudačke dužnosti. U slučaju duljeg trajanja sudskog postupka, sudac je u određenim vremenskim razdobljima dužan očitovati se zašto predmet još nije riješen te koje će radnje poduzeti.
Zašto netko od vaših kolega nije podnio zahtjev?
Ne znam da je netko od kolega do sada podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, znam da su podnesena tri prijedloga.
To što ste utvrdili da posljedice primjene ZFPPN-a mogu biti \"kriminalne\", kako je ustvrdio Linić, sudeći po vašem zahtjevu, ne znači da su i kriminalci oni koji su predlagali taj zakon i donijeli ga, već samo da su sporna rješenja loša, neustavna, zar ne?
Istaknuo sam da postoje zloupotrebe ovlaštenja u ZFPPN-u, ali od strane dužnika, a ne donositelja Zakona.
Hoćete li tražiti pravnu zaštitu zbog istupa ministra Linića? Sudeći po ocjenama vašeg rada i postignutim rezultatima teško je pogriješio kad vas je nazvao neradnikom. Očekujete li ispriku od njega?
Molim da mi dopustite, radi važnosti ovog trenutka, da preskočim odgovor na pitanje, koje bi moglo dovesti do suprotstavljanja dviju vlasti RH i narušavanja njihova međusobna odnosa, spuštanjem na osobnu razinu.
Smatrate li i vi sramotnim kao sudac Turudić to što ministar pravosuđa nije osudio Linićev napad na vas?
Dopustite mi da preskočim odgovor i na ovo pitanje s istim razlogom kao i na prethodno.
Jesu li predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin i Udruga hrvatskih sudaca primjereno reagirali na istup ministra Linića?
Mislim da jesu, odmjereno i kratko.
Zašto ste vi reagirali priopćenjem te je li vaša predsjednica suda trebala reagirati? Je li vas ona tražila očitovanje o slučaju, odnosno je li se predsjednik Vrhovnog suda ili još netko raspitivao ili vam dao potporu?
Zahtjev za ocjenu zakonitosti je specifičan pravni zahtjev koji može podnijeti isključivo sud po sucu toga suda u postupanju u pojedinačnom sudskom predmetu, te sam sukladno tome smatrao da, s obzirom na nezapamćeni napad pripadnika izvršne vlasti na sud i suca osobno, moram osobno i reagirati. Suci u sudskim predmetima djeluju temeljem svojih odluka, a njihov rad se procjenjuje kroz dopuštene pravne lijekove, te nije uobičajeno da se predsjednik suda ili predsjednik Vrhovnog suda na bilo koji način referiraju na konkretne predmete i postupanje u njima.
>>Kolakušićevi hobiji: umjetnička fotografija i humanitarni rad