'Uvijek će biti teorija zavjera, ali u potpunosti je netočno da nije objavljen cijeli sastav cjepiva'

Ovoga puta u studiju Večernjeg TV gostovao je hrvatski epidemiolog Branko Kolarić.

Emisiju je vodila novinarka Lana Kovačević, a tema emisije je dolazak cjepiva u Hrvatsku i koji su idući koraci u borbi protiv koronavirusa.

Ovaj tjedan ste se vratili na posao, preboljeli ste koronavirus. Kako je prošla ta situacija kod vas?

- Imao sam jedno dva tjedna srednje tešku kliničku sliku, iscrpila me dosta ta temperatura i još mi je trebalo tjedan dana da smognem snage.

Zaraziti se, a cjepivo je stiglo! Kakva je zapravo ta nova nada koja stiže? Ova pošiljka cjepiva, rekli ste, dostatna je za 0,25 posto stanovništva Hrvatske. Koliko će nam dugo trebati ovakvim tempom da se cijepe svi oni koji se žele cijepiti?

- Ovo je bila simbolična količina cjepiva koja je pristigla i očekujemo veće količine u sljedećim tjednima i mjesecima, a nadamo se da će se uskoro i registrirati ostali proizvođači cjepiva jer bi nam to omogućilo veće procijepljenje. Što nas se više procijepi, to ćemo prije moći odbaciti sve epidemiološke mjere.

Ako ćemo imati cjepiva različitih proizvođača, hoće li građani moći birati kojim cjepivom će se oni cijepiti ili će o tome odlučivati znanstveni djelatnici?

- Pa ovisi. Dakle zasad imamo dvije vrste cjepiva – jedno se temelji na glasničkoj RNA i to je ovo Pfizerovo cjepivo, a drugo je vektorsko cjepivo i to ćemo primiti od tvrtke AstraZeneca. Ako će biti dostupna obje vrste cjepiva, građani će moći birati kojim će se cjepivom cijepiti, no ja sam rekao da su oba cjepiva napravljena dobro poznatim tehnologijama i ja ću se cijepiti, bez obzira koje će doći.

Mnogo je priče o alergijskim reakcijama nakon primanja doze cjepiva. Što biste savjetovali građanima? Mnogi su se zbog toga uplašili i kalkuliraju žele li primiti cjepivo.

- Ovo cjepivo nema nekakve posebne nuspojave, a alergijske reakcije su moguće na svim cjepivima. Dakle, uvijek treba vagati između posljedica koje nam donosi bolest i mogućih rizika prilikom cijepljenja. Nuspojave nisu jake – možete imati crvenilo na mjestu uboda i neku blažu prolaznu temperaturu kao znak imunološke reakcije, a alergijske reakcije su samo kontraindikacija nekih sastava u cjepivu. Primjerice, oni alergični na penicilin će se najnormalnije moći cijepiti uz prisustvo liječnika.

Na koju vrstu alergičara bi se trebala obratiti posebna pozornost?

- Jedino bi se trebalo pripaziti kod onih građana koji su u povijesti svojih bolesti imali težu, anafilaktičku reakciju na neki lijek i vjerojatno bi se cijepljenje kod takvih ljudi odgodilo. Ove ostale alergije, penicilin ili možda alergija na jaja ne bi trebale izazvati reakciju prilikom cijepljenja.

Neki građani smatraju kako tvrtke nisu objavile cijeli sastav svojih cjepiva tj. da je neki dio cjepiva ostao u tajnosti. Koliko tu ima točnosti?

- To je u potpunosti netočno. Razumijem skeptičnost kod građana jer se nikada nije dogodilo da smo u samo godinu dana uspjeli razviti cjepivo, no ono je napravljeno na dvije već otprije poznate tehnologije koje se koriste kod liječenja malignih bolesti i mi smo samo na to nadodali komadić ovog virusa. Svjestan sam da će uvijek biti teorija zavjera, ali kao i kod svih cjepiva, tvrtke moraju objaviti kompletan popis svih sastojaka.

Osoba koja je cijepljena može prenijeti na drugu osobu virus. Možete li nam malo objasniti kako je to moguće?

- Mi nismo sigurni da osoba koja je cijepljena ne može prenijeti virus, radije bih to tako rekao. Iako smo mi cjepivom razvili protutijela i ona će nas zaštititi da virus ne uđe u organizam, u kontaktu sa zaraženom osobom nama se ipak može pojaviti virus u nosu i on se tamo može razmnožavati dan ili dva.

Kako komentirate situaciju sa zdravstvenim djelatnicima koji govore da nisu dobili nikakve upute prilikom cijepljenja tj. ne znaju kako postupiti u ovom dijelu borbe s koronavirusom?

- Bilo je nekih logističkih poteškoća jer je od dana registracije cjepiva do njegovog dolaska prošlo svega četiri ili pet dana. Sada je to sve riješeno, a ja bih se ovim putem i ispričao liječnicima obiteljske medicine koji su upute dobili navrat nanos, ali to je sve bilo sa željom da se što prije krene sa cijepljenjem.
 

Broj zaraženih ipak se uvođenjem mjera smanjio. Koje biste nam savjete sada dali? Kako se ponašati sada nadalje moramo ponašati?

- Mjere ipak jesu urodile plodom, ali treba proći nekoliko mjeseci i dotad ćemo se ipak morati pridržavati mjera socijalne distance. Kada se ta brojka stabilizira i kada opadne broj hospitaliziranih, mjere će polako popuštati.

Koja je to brojka za popuštanje mjera?

- Ne bih sad stavljao konkretne brojke, ali računamo da kada popusti pritisak u bolnicama i kada brojka dođe do negdje 300 do 500 ljudi, tada ćemo moći reći da smo pobijedili ovaj drugi val virusa. Kako još imamo dva zimska mjeseca, morat ćemo se ipak još malo strpjeti.