Može li pobjeda u sudskom procesu protiv Bosne i Hercegovine pred
Međunarodnim sudom pravde Srbiji biti naknada za definitivni gubitak
Kosova? Odgovor na to pitanje znat će se tek nakon što sud u
Haagu službeno objavi presudu u maratonskom procesu koji je
naša zemlja pokrenula protiv Srbije i Crne Gore zbog
agresije i genocida.
Materijalni i svi drugi dokazi nedvojbeno dokazuju da se u BiH dogodila
agresija s istoka. Pisani dokumenti, videozapisi i respektabilan broj
međunarodnih pravnih, vojnih i političkih stručnjaka potvrdili su
navode o agresiji Srbije i Crne Gore na BiH. Sudska potvrda agresije,
kojoj su četiri milijuna građana BiH i gotovo šest milijardi
ljudi u svijetu bili svjedoci, za Srbiju bi bila mnogo veći udarac nego
što će to biti gubitak Kosova.
Jer, Kosovo odavno nije dio Srbije. Status te pokrajine danas je
više stvar emocija, mitova, nacionalnog naboja i drugih
neopipljivih elemenata, a mnogo manje ljudskih, financijskih,
socijalnih i društvenih čimbenika. Emocije su nestabilna, pa
čak i na ovim prostorima, ne pretjerano dugotrajna kategorija. Dugovi
mjereni milijardama maraka mnogo su egzaktniji, a time i veći problem
za svaku državu, pa tako i Srbiju. Drugim riječima, za Srbiju je
dugoročno mnogo značajnije riješiti
se bosanskohercegovačke tužbe nego sačuvati ionako odavno
izgubljeno Kosovo.
Znaju to vrlo dobro i kreatori političkih prilika u Europi, pa ne treba
nikoga čuditi ako presuda iz Haaga, koja će vremenski koincidirati s
rješavanjem statusa Kosova, bude u korist Srbije. BiH bi u
tom slučaju, po tko zna koji put, pretrpjela kolateralnu
štetu u rješavanju regionalnih strategijskih
problema.
Kolateralna šteta
FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom
Rusija je raketu nazvala Orešnik (Lješnjak) i tvrdila da je nemoguće presresti je protuzračnim sustavima. Ukrajina je izjavila da je oružje dostiglo brzinu veću od 13.000 km/h (8.000 mph) na putu prema gradu Dnipru u četvrtak
Desničarski vođa šokirao NATO, ultranacionalist vodi na izborima u Rumunjskoj: 'Ne može se isključiti mogućnost ruskog uplitanja'
Predsjednik u Rumunjskoj ima mandat od pet godina i značajne ovlasti u područjima poput nacionalne sigurnosti, vanjske politike i imenovanja u pravosuđu, u zemlji koja je članica Europske unije i NATO-a
Rotim u četvrtak podnio ostavku i na mjesto dekana
Krešimir Rotim među osumnjičenima je u aferi mikroskopi zbog sumnji u preplaćene medicinske uređaje, zajedno s donedavnim ministrom zdravstva Vilijem Berošem i poduzetnikom Sašom Pozderom.
Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima