Koliko će od 50.000 migranata prezimiti u Hrvatskoj?

– Možda Nijemcima i smeta što smo toliko organizirani jer to ide prebrzo – izjavio je premijer Zoran Milanović malo iza ponoći na ponedjeljak, prije nego što je otišao na spavanje nakon još jednog summita u Bruxellesu posvećenog rješavanju izbjegličke krize. Dok je Milanović davao izjavu novinarima u sobi na 4. katu sjedišta Europske komisije, u prizemlju je kancelarka Angela Merkel na konferenciji znakovito preskočila spomenuti Hrvatsku u odgovoru na pitanje koje je izrijekom spominjalo Sloveniju i našu zemlju.

Hrvatska bez pohvale

– Sve zemlje na ruti moraju dati svoj doprinos u skladu s vlastitim mogućnostima. Slovenija je to učinila odlično i vrlo naporno se trudi. Srbija je također vrlo konstruktivna. Svi moraju dati doprinos. Njemačka daje svoj doprinos – rekla je Merkel, ne spomenuvši Hrvatsku kao zemlju koja daje svoj doprinos.

Iako je premijer Milanović na skupu u Bruxellesu uspio ublažiti prvotni nacrt deklaracije, koji je trebao “obvezati” lidere država poput Hrvatske da se suzdrže od pretakanja migranata u valovima prema susjednim državama bez njihova odobrenja, usvojena deklaracija i zajednička konferencija za novinare kancelarke Merkel i šefa Europske komisije Jean-Claude Junckera odražavale su stav da protok ljudi zaista treba usporiti. Hrvatskoj ide na ruku to što je ipak u usvojenoj deklaraciji fokus na usporavanju u Grčkoj, pa ako se ondje zaista i uspori, ni Hrvatska neće imati problema. No, iz deklaracije proizlazi stav da ljude treba registrirati i u Hrvatskoj te da zbog toga Frontex treba doći na granicu Hrvatske i Srbije.

Premijer Milanović rekao je da će i nakon deklaracije iz Hrvatske u Sloveniju nastaviti stizati vlakovi i autobusi s migrantima. Slovenski premijer Miro Cerar imao je, međutim, drukčiju interpretaciju. – Hrvatska sada ima obvezu bolje surađivati sa Slovenijom – rekao je.

Izvor iz EU, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, jučer je na izravno pitanje treba li Hrvatska sada prestati organizirano, kao dosad, transferirati izbjeglice i migrante Sloveniji, odgovorio kratko: – Da, to je poanta... No, izvor je dodao da se kretanje izbjeglica neće moći potpuno zaustaviti, da će i Slovenija, i Austrija, i Njemačka i dalje primati ljude jer nitko nema iluzija da priljev može odjednom stati. Međutim, u EU se nadaju da će se nakon ovog skupa priljev usporiti jer će se dogoditi nekoliko stvari koje će obeshrabriti migrante. Najvažnije, duž rute će se stvoriti prihvatni centri s kapacitetom do 100.000 ljudi koji će služiti za dulje zadržavanje migranata. Kancelarka Merkel nazvala je to “zonama čekanja i odmora”.

‘Zadržavat će se malo dulje’

– To znači da bi se onda na svim tim točkama ljudi malo dulje zadržavali u prihvatnim centrima. Pa i u Hrvatskoj, ali ne dulje nego u svim drugim zemljama, čisto da pomognemo malo Njemačkoj – objasnio je premijer Milanović.

Plan je da prihvatni centri sa 50.000 mjesta budu u Grčkoj, a centri s dodatnih 50.000 mjesta u drugim zemljama na ruti, no još se ne zna koliko točno u Hrvatskoj. Makedonija je najavila da neće imati više od 2000 mjesta, Srbija trenutačno ima prihvatne centre sa 2500 nepopunjenih mjesta i spremna je graditi dodatne kapacitete, ali ne toliko puno da praktički sama popuni “kvotu” od 50.000. To znači da Komisija očekuje da doprinos u dosezanju te brojke daju i Hrvatska, i Slovenija, i Austrija, odnosno da svi na ruti grade dodatne prihvatne centre.

– Ideja je da se protok ljudi uspori, da se ljude uvjeri da im je bolje ostati u Grčkoj, zatražiti azil i biti relocirani po sustavu kvota u druge države EU, pri čemu im mi plaćamo prijevoz zrakopovom, nego da idu dalje balkanskom rutom kojom neće tako lako proći jer ih države više neće prebacivati – rekao je izvor EU jutro nakon summita.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Frontex stiže na granicu Hrvatske i Srbije. Juncker: u Grčkoj i na zapadnom Balkanu povećati kapacitet za 100.000 migranata