Koliko i kako štede hrvatski političari: U prosjeku uštede i do 10.000 kn mjesečno

U radiše svega biše, u štediše još i više. Svjesno je te dobre stare narodne poslovice 43 posto Hrvata koji svoju gotovinu “zgrću” u klasičnom obliku štednje na banci, kamo si na račun svaki mjesec uplaćuju u prosjeku 469 kuna. U taj postotak ekonomičnih stanovnika Lijepe Naše, do kojeg je krajem lanjske godine izračunom došla agencija IMAS za potrebe Erste grupe, ubrajaju se i brojni saborski zastupnici, čelnici stranaka, premijer, kao i predsjednica Republike na odlasku, samo što se njihovi gotovinski izdaci svakog mjeseca ne vrte ni blizu oko skromnih hrvatskih petstotinjak kuna. Ako se uzme prosjek sve njihove prijavljene štednje, oko deset tisuća kuna otprilike izdvajaju oni za štednju prosječno svaki mjesec. Kad bi se taj prosječni godišnji porast na štednom računu podijelio s 12 mjeseci, a svote koje su skupili u mandatima ili su ih imali kad su već došli na dužnost, “debele” su.

Među onima koji na svoj štedni račun pomno paze svakako je SDP-ovac Arsen Bauk. On je u imovinskoj kartici, pri ulasku u Sabor 2016. godine, prijavio 969 tisuća kuna i 81.035 eura te 50 centi, dok je godinu poslije imao milijun i 35 tisuća kuna, a u eurima još 82.001 te sedam centi. “Zašparao” je Bauk, pretvorimo li sve u kune, gotovo 75 tisuća kuna, što je otprilike u njegovu prosjeku jer već se prije nekoliko godina već pisalo kako taj Bračanin, bez pola muke, u četiri godine u banku spremi i po pola milijuna kuna. Kako? Otkrio je to bivši ministar uprave sam na primjeru ljetovanja na koja, kazao je, potroši oko 1600 kuna. Recept? “Za ručak bih frigao jaja, a za večeru se ‘uvalio prijateljima”, pojasnio je lijepo Bauk.

Prodaju, nasljeđuju...

Kome se “uvaljuje” predsjednik HSS-a Krešo Beljak ne znamo, ali znamo zato da je 2018. u imovinskoj kartici naveo kako njegova štednja “ne postoji”, da bi lani prijavio 16.400 eura, odnosno oko 123 tisuće kuna. Baukov novac je “prihod od nesamostalnog rada i od kapitala”, dok Beljak kaže da je njegov samo “od nesamostalnog rada”. Ali da sad ne kompliciramo s ekonomskim rječnikom, kad kažu “prihod od nesamostalnog rada”, zapravo misle, uštedjeli – od plaće.

Od nje je vjerno izdvajao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je, piše mu u kartici, dio namaknuo i prodajom imovine. Na štednji sad ima 112 tisuća eura i 745 tisuća kuna, dok je 2018. imao 32 tisuće eura. Nikakvu imovinu, čini se, nije prodala ni njegova supruga jer od 2018. do danas ušparala je samo tisuću eura, pa sad ima 16 tisuća eura. Nekretnine i pokretnine usrećile su i HDZ-ova Željka Reinera jer, osim 578 tisuća eura koje je uštedio od plaće i “drugih izvora dohotka”, ima i milijun i 225 tisuća kuna od “povrata nacionalizirane i konfiscirane imovine”.

Nitko nikakvu imovinu nije vratio predsjednici Glasa Anki Mrak-Taritaš, ali zato je ona svoju prodala pa je od deset tisuća kuna na štednoj knjižici u 2018., u prošloj godini došla do tristo tisuća kuna i još deset tisuća eura. Nešto manje od toga imaju ministri, i stari i friški, ali i oni sigurno oročuju sve veće pluseve. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković 2018. je godine imala osamsto kuna, dok je godinu poslije prijavila 22 tisuće kuna ušteđevine, što dolazi, naravno, od plaće. Nešto nasljedstvom, a nešto drugim dohotkom povećao je svoju ušteđenu svotu ministar turizma Gari Cappelli, koji je 2016. imao sedam tisuća eura, a dvije godine poslije 22 tisuće eura štednje. Prvi čovjek hrvatskog gospodarstva, ministar Darko Horvat, prije tri godine u banci je imao “ušparanih” 60 tisuća kuna, a lani je dosegnuo 20 tisuća kuna više.

Štedljivi supružnici

Rekorderi su u Vladi ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sa svojih 1,152.000 eura štednje, do koje je došao darovnim ugovorom, svojom plaćom i od kapitala. Pozamašni je poklon dobio i ministar obrane Damir Krstičević, koji je u najnovijoj verziji imovinske kartice od ove godine prijavio 385 tisuća eura ušteđevine, a dobio ih je kao “dar roditelja od prodaje poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednih zemljišta”.

Njihovu šefu, premijeru Andreju Plenkoviću, nitko ništa nije darovao, nego mu je cijela svota od 130 tisuća eura štednje stigla od plaće. On je također jedan od političara kojima se iznos štednje nije promijenio od početka mandata 2016. godine. Tako je, primjerice, i kod ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koja je tad, kao i sad, imala 170 tisuća kuna i 50 tisuća eura, a isti iznos kao i prije gotovo četiri godine ima i ministar financija Zdravko Marić, na čijem je štednom računu 25 tisuća dolara, a prijavljene ima i iznose od 25 tisuća eura te 250 tisuća kuna, što su bili “pokloni za rođenje djece”.

Štedi i Mostov Nikola Grmoja koji je dosad od plaće na računu uspio ostaviti 1229 eura. Time se svrstao u grupu rijetkih mostovaca koji štede jer, osim njega, Marka Sladoljeva i Roberta Podolnjaka, ostali mostovci u Saboru na štednom računu imaju nula kuna. To su, primjerice, Božo Petrov, Ines Strenja, Slaven Dobrović, Ivana Ninčević-Lesandrić, a nešto više od 40 tisuća eura u kartici zastupnika Sladoljeva zapravo je štednja njegove supruge i dobila ih je nasljedstvom.

Loše ne stoji ni supruga Roberta Podolnjaka, koja ima tri štednje, i to od 197 tisuća eura, 173 tisuće eura i 35 tisuća dolara, dok je sam Podolnjak od plaće na banci ostavio skromnih 50 tisuća kuna. Od supružnika, štedljiv je i suprug Glasove Vesne Pusić koji ima 900 tisuća dolara, 85 tisuća eura i 260 tisuća kuna, dok ona sama još “čuva” 13.200 švicarskih franaka i 70 tisuća eura. Eure ima i suprug Brune Esih iz Neovisnih za Hrvatsku, i to 17.500, a štedi i u kunama te je zasad uspio doći do iznosa od 200 tisuća.

Mnogima banke neprivlačne

Štednju je imala i supruga HDZ-ova Josipa Đakića, i to 130 tisuća kuna, iznos koji je on obrisao iz imovinske kartice kad su se razveli, baš kao što je i bivši SDP-ovac Tomislav Saucha, nakon razvoda, maknuo ženinih 36 tisuća eura i 40 tisuća kuna. Zajednički štedni račun imali su i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin suprug Jakov, a na njemu 2015. godine 115 tisuća eura. Danas je tu, osim tih 115 tisuća koje se sad vode kao “osobna” štednja predsjednice, još njezinih 108.132 eura od “neoporezivog jednokratnog primitka od rada uz plaću u NATO-u”, 675,23 dolara od plaće, na stambenoj štednji ima 1176 eura i 52 centa, a od svoje je plaće Jakov Kitarović uštedio još 23 tisuće eura.

Ima i onih kojima se isti iznos “vuče” iz godine u godinu, pa tako predsjednik SDP-a Davor Bernardić već dugo čuva svojih 20 tisuća eura, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 10 tisuća kuna. Ništa ušteđeno nemaju ministri Davor Božinović, Predrag Štromar, Dražen Bošnjaković, Marko Pavić, Tomo Medved, Oleg Butković, kao ni ministrica Vesna Bedeković. Nikakvu ušteđevinu nisu prijavili, između ostalih, saborski zastupnici Miro Kovač, Milijan Brkić, Lovro Kuščević, Bojan Glavašević, Silvano Hrelja, Vlaho Orepić, Zlatko Hasanbegović, Miro Bulj, Željko Jovanović, Gordan Maras, Ivan Pernar, Nenad Stazić, ali u imovinskim su im karticama zato nekretnine i pokretnine, kao i dionice. 

VIDEO Škola ispunjavanja imovinske kartice

Video: Vecernji.hr