Koliko koštaju i mogu li si Hrvati priuštiti usluge odvjetnika?

Pred njima su trenutačno tisuće stranica spisa, produkta rada tužiteljstva i odnose se na njihovu klijentelu, okrivljenike za milijunske malverzacije. Posla zbog toga vjerojatno nikada nije bilo više, no nameće se pitanje koliko danas vrhunski odvjetnici zapravo imaju financijske koristi od toga što su angažirani kao branitelji donedavno uglednih političara i poduzetnika, koji su se, prema tvrdnjama tužitelja, domogli izdašnih svota na bankovnim računima, ali na sumnjive načine.

Sudovi su prezatrpani

Njihova imovina prosječnim građanima čini se nevjerojatnom, zbog vremenskog razdoblja u kojem je stjecana ta vrijednost. Ali, kako se kaže, novac ne donosi sreću, pa ispada da si ta ugledna klijentela njime i ne može pomoći glede financiranja troškova odvjetnika jer je ona uglavnom pod blokadom.

- S odvjetničkog stanovišta, tzv. veliki predmeti prilično su neisplativi. Naime, takvi predmeti koji će se voditi po novom Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) zahtijevaju svakodnevni i cjelodnevni rad jednog odvjetnika na jednom predmetu kroz duže vremensko razdoblje. Takvo što može si priuštiti samo nekoliko ljudi, a među odvjetnicima je jako dobro poznata stvar da se živi od tzv. malih predmeta. Veliki predmeti imaju donekle svoju vrijednost u marketinškom smislu, međutim, s druge strane uzrokuju veliki gubitak na tržištu “malih” predmeta - kaže Ljubo Pavasović Visković koji je posljednjih godina preuzeo niz medijski atraktivnih slučajeva. Afera Maestro, Hrvatske željeznice, obrana poduzetnika Hrvoja Petrača, Roberta Ježića i Dražena Golemovića samo su neki od takvih predmeta na kojima je radio. Samo za potrebe slučaja Dražena Golemovića, prisjeća se, puna je dva mjeseca gotovo neprekidno provodio u Rijeci. I te kako je, i na vlastitoj koži, osjetio da su sudovi zatrpani upravo takvim velikim i zahtjevnim predmetima radi kojih je morao i proširiti svoj odvjetnički ured, pa trenutačno zapošljava petero ljudi. Dodaje da se prilikom odluke o prihvaćanju nečije obrane vodi promišljanjem da li mu se takav posao ipak i dugoročno isplati. Branko Šerić, odvjetnik Ivana Mravka, bivšeg šefa HEP-a, protiv kojeg je nedavno i podignuta optužnica zbog 600.000 kuna, novca koji su kao mito platili HEP-ovi poslovni suradnici da bi dobili posao, a koji se kasnije slio u crni fond vladajuće stranke, ali i najpoznatijeg medijskog liječnika, dr. Drage Rubale, nedavno uhićenog zbog navodnog namještanja lažnih invalidskih mirovina uz novčanu naknadu, kaže pak kako klijentela iz krupnih predmeta teško može snositi troškove odvjetnika.

- Nije jednako vodi li se postupak za klevetu ili, primjerice, gospodarski kriminal gdje predmeti imaju od 15 do 40 tisuća stranica. Normalno da je u ovom drugom slučaju riječ o puno obimnijem poslu. Nema osobe u Hrvatskoj koja trenutačno može platiti odvjetnika za njegov puni angažman u takvim velikim predmetima koji zahtijevaju samo na početku oko stotinu sati čitanja dokumentacije iz spisa. Kada se zbroje sati utrošeni za pripremu takve obrane i k tome doda još PDV, ispada da jedan dan zastupanja stoji oko 6500 kuna – objašnjava Branko Šerić. Radno mu vrijeme, kaže, zbog toga nikada i ne završava odlaskom iz ureda. I telefonski razgovor, napominje, s klijentom od tridesetak minuta spada u opis posla.

Lista uglednih klijenata

- Takvih je razgovora bar pet u jednom danu, bez obzira govorimo li o fazi u kojoj je predmet ili se radi o čisto psihološkom pristupu klijentu. Mobitel ne isključujem nikada, a ispada da mjesečno radim oko 25 dana po desetak sati – dodaje. Težinu “velikih” predmeta osjetio je i Marko Dumančić, nakon što je preuzeo obranu Branimira Glavaša, osuđenog zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine, i generala Mladena Kruljca. Ovaj potonji je nedavno, nakon izlaska iz dvomjesečnog istražnog zatvora u Osijeku, kamo je dospio zbog malverzacija sa zemljištem u Sibinju, odnosno angažiranja vojske na njegovu uređenju bez zapovijedi, izjavio da “treći put kreće od nule u 44. godini”, i da se “neće sramiti bude li radio kao konobar”, odašiljući poruku o platežnoj nemoći. Potvrđuje to i njegov odvjetnik čiji motiv, međutim, nije bio materijalne prirode.

- Mladen Kruljac prima mirovinu od šest tisuća kuna, no mi odvjetnici koji se bavimo kaznenim pravom u mnoge slučajeve ulazimo srcem, a ne iz interesa. Poznajem ga još od početka 90-ih kad je kao mladi poručnik iz JNA došao u HV i priključio se obrani zemlje. Dugo poznajem i Glavaša, koji je rekao “Marko, molim te, pomozi”. I ja sam pomogao i opet ću. Uostalom, pedeset posto slučajeva moj ured radi bez naknade, pro bono, za prijatelje i poznanike - priča Marko Dumančić, koji se zdušno, skupa sa još pet kolega u uredu, “bacio” na velike predmete, nastojeći izbalansirati vrijeme i rad u odnosu na “male” predmete. Puno izbiva iz kuće, ali ondje, srećom, nailazi na razumijevanje.

- Veliki slučajevi podižu ugled odvjetničkom uredu, ali to se ne vidi u blagajni - zaključio je. Da si većina građana koja se nađe u teškoćama ne može priuštiti kvalitetnu obranu, odnosno zbog novog ZKP-a ne može podmiriti sve troškove svojih branitelja, upozorava pak Krešimir Vilajtović koji je zastupao bivšeg ministra Berislava Rončevića u aferi “Kamioni”, predmetu koji je bio prvi “odrađen” po slovu ovog zakona, a brani i Nevenku Jurak, vlasnicu agencije Fimi media, pod krinkom čijih je usluga, prema navodima USKOK-a, iz države isisavan novac za potrebe Ive Sanadera i HDZ-a.

- Što se tiče financijskog učinka, ljudi danas ne mogu platiti angažman odvjetnika jer je novi ZKP skup. Ako ovakav zakon ne padne zbog razloga navedenih u tužbi Ustavnom sudu, morat će zbog svoje skupoće. Velike koristi zbog toga nema niti od zahtjevnijih, velikih predmeta. Na kraju se sve svede na riječi: “Odvjetniče, platit ću kada bude novca”, ali tome je tako ponajprije zbog zakona koji je na sazi – kaže K. Vilajtović.