Koliko su građani informirani o EU fondovima?

Foto: 'Stefan Sauer/DPA/PIXSELL'
Koliko su građani informirani o EU fondovima?
18.12.2013.
u 09:42
Pogledaj originalni članak

«Informiranost o EU i kapacitet Hrvatske za provedbu EU fondova» bila je tema javne diskusije održane u organizaciji Europskog edukacijskog foruma u sklopu projekta EUčionica.

Povod rasprave bio je ocijeniti dosadašnje stanje informiranosti hrvatske javnosti o Europskoj uniji te predložiti rješenja za sustav koji bi omogućio kvalitetnije informiranje građana o EU i poticanje na korištenje sredstava i provedbu EU fondova.

«S obzirom da samo 14 posto građanki i građana prema Ipsos Pulsu u 2013. procjenjuje svoju informiranost o EU i EU fondovima kao dobru, izrazito je važno prilagoditi način posredovanja informacija potrebama pojedinih skupina i sustavno raditi na informiranju građana» - rekao je tom prilikom Filip Tanay, voditelj projekta EUčionica.

Na okruglom stolu uvelike je istaknut problem nepostojanja jedinstvenog tumačenja pravila provedbe projekata od strane raznih ugovornih i provedbenih tijela što korisnicima otežava provedbu i izvještavanje. Tako ista pravila provedbe EU projekata institucije interpretiraju na različite načine što provoditeljima otežava efikasnu implementaciju projekata.

‘’Problem je rješiv. Zahtjeva samo da ugovorna tijela za EU projekte dogovore način da se iste procedure koje važe za pripremu i provođenje svih EU projekata, u praksi i tumače na isti način. Na primjer, da se osnuje jedan ured pri MRREUF te se u njemu angažiraju najbolji stručnjaci čija bi uloga bila da se uspostave jedinstveni standardi pri pripremi i provedbi EU projekata. Naravno, trebala bi postojati i obveza da ih konzultiraju svi, i EU ugovorna tijela i korisnici EU projekata, ili, paušalno govoreći, da postoji ured za tumačenje EU projektnih procedura, kao što se primjerice zna da postoji RRIF za tumačenje i primjenu računovodstvenih zakona u praksi.“ – izjavio je Albert Jedrejčić, nezavisni stručnjak za financijsko upravljanje EU projektima.

U svrhu boljeg programiranja ključna je suradnja i partnerstvo između organizacija i institucija koje se pokazalo kao najbolji način za uspješnu provedbu projekta. Posebice je važno fokusirati se na kontinuirano jačanje ljudskih kapaciteta u provedbenim tijelima budući da postoji relativno velika fluktuacija osoblja s relevantnim obrazovanjem i iskustvom.

Cjeloviti popis zaključaka i prijedloga koji su proizašli s okruglog stola možete pronaći na poveznici.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr