Koliko su novca iz EU iskoristile zemlje srednje i istočne Europe

Peti val proširenja Europske unije iz 2004., odnosno 2007. godine sa 10 novih zemalja članica srednje i istočne Europe uvelike je naglasio iznimnu važnost kohezijske politike za cjelokupni rast i razvoj Europske unije. Iznos sredstava namijenjenih smanjivanju novonastalih i višestruko povećanih gospodarskih i socijalnih razlika među zemljama članicama i regijama proširene EU povećan je u odnosu na prethodnu financijsku perspektivu za otprilike 44 posto (sa 213 milijardi eura u razdoblju 2000.-2006. na 308 milijardi eura za razdoblje 2007.-2013.).

Od tih 308 milijardi eura namijenjenih provođenju kohezijske politike u razdoblju od 2007. do 2013., 172 milijarde eura, odnosno gotovo 80 posto, raspodijeljeno je na 10 zemalja članica iz srednje i istočne Europe.

U sljedećoj tablici prikazana je raspodjela alokacija po zemljama za razdoblje 2007.-2013. (iznosi su u milijardama eura).

Izvor: Europska komisija, Opća uprava za regionalnu politiku

Iako je – kao što je i vidljivo u gornjoj tablici – najveći iznos sredstava alociran Poljskoj kao najvećoj i najmnogoljudnijoj novoj zemlji članici, kada govorimo o učinkovitom korištenju sredstava među zemljama srednje i istočne Europe uvelike prednjače Latvija i Litva.

Naime, sukladno statističkim podacima, te dvije baltičke zemlje ugovorile su do kraja 2010. godine otprilike 70 posto ukupno alociranih sredstava strukturnih instrumenata. Zemlje koje su se pokazale relativno uspješnima po tom kriteriju te su ugovorile su između 50 i 60 posto ukupno alociranih sredstava jeu Estonija, Slovačka, Češka i Poljska, dok su zemlje koje su ugovorile manje od 50 posto alociranih sredstava Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska.

Po postotku sredstava isplaćenih krajnjim korisnicima, odnosno onih sredstava koji se smatraju potrošenima, ponovno su u vrhu Latvija i Litva s oko 30 posto isplaćene ukupno dostupne alokacije, a slijede ih Slovenija, Češka, Estonija i Slovačka s oko 20 posto, Mađarska i Poljska s otprilike 15 posto, Bugarska sa 10 posto i Rumunjska koja je do kraja 2010. godine uspjela potrošiti tek 7 posto ukupno dostupnih sredstava. (Izvor: EU FUNDS in Central and Eastern Europe, Progress Report 2007-10, KPMG).

Latvija, kao najuspješnija nova članica s ukupno 76 posto ugovorenih i 30 posto isplaćenih dostupnih sredstava do kraja 2010. godine, prioritete ulaganja sredstvima strukturnih instrumenata definirala je u okviru tri tzv. operativna programa, i to prvo, za područje ljudskih resursa i zapošljavanja, drugo infrastrukture i usluga te treće poduzetništva i Inovacija. Također, Latvija sudjeluje u korištenju inicijative JEREMIE. 

Litva, koja je do kraja 2010. godine ugovorila 68 posto, a isplatila 29 posto ukupno dostupne alokacije iz strukturnih instrumenata, fokusirala je svoja ulaganja u okviru četiri operativna programa, i to prvo u područjima promicanja kohezije, drugo ekonomskog rasta, treće razvoja ljudskih resursa i četvrto tehničke pomoći, a koristi također i inicijative JEREMIE i JESSICA.

Osnovni razlog uspješnosti ili neuspješnosti zemalja u korištenju sredstava strukturnih instrumenata ponajprije leži u kvaliteti njihovih administrativnih kapaciteta koji će u konačnici projekte pripremati, ugovarati i implementirati.