Koliko znate o štetnom utjecaju plinova koje ispušta neodržavano vozilo?

Na kvalitetu života u suvremeno doba utječe sve više faktora, ali neki od njih prisutni su već desetljećima. Bez obzira što smo ih kao svjesni, još uvijek im posvećujemo premalo pažnje. Riječ je o već „tradicionalnim“ emisijama štetnih plinova i buci koje ne samo struka već i šira javnost smatraju vodećim ekološkim problemima.

Važno je osvijestiti da vaš automobil s unutarnjim izgaranjem otapa ledenjake na sasvim drugom kraju svijeta, isto kao što naporna buka vašeg motora i kotrljanja kotača po prometnicama ometa svakodnevno normalno funkcioniranje drugih ljudi. Isto tako, iako vjerojatno uživate u (pre)brzoj vožnji, buka koju zbog aerodinamike pri tome proizvodite prilično je nesnošljiva. Zašto? Zato što povećana razina buke izravno utječe na kvalitetu života, posebice u urbanim sredinama zbog gusto naseljenih područja u blizini prometnica.

Razmislite o još jednoj informaciji. Ako ste skloni naglom i nepotrebnom (čak i prečestom) kočenju, tako trošite tarne površine, prvenstveno kočne obloge i metalne dijelove diska i bubnja kočnice, kao što je slučaj i s komadićima gume. Najgore od svega je što su one golom oku nevidljive, pa ih prolaznik ne može izbjeći kako to obično biva s materijalima veće površine na koje se može odmahnuti rukom. „Današnje spoznaje su takve da ih se dijeli u dvije najznačajnije grupe, a to su PM 10 i PM 2,5 (engl. Particulate Matter). PM 10 su čestice čiji je srednji promjer 10 ili manje mikrometara, što odgovara jednoj stotinki milimetra. Dosadašnja istraživanja pokazuju da izloženost povećanoj koncentraciji takvih čestica dovode do toga da čestice dospijevaju u dišne putove i pluća, a ponekad i u krvožilni sustav, pri čemu su često kancerogenog djelovanja. Skupina još manjih čestica PM 2,5 je još opasnije jer prodiru kroz kožu i opne stanice te iniciraju niz problema respiratornog sustava te kardiovaskularne i mutagene bolesti“, pojasnili su iz Centra za vozila Hrvatske (CVH). E sad, skupina još manjih čestica PM 2,5 još je opasnija jer prodire kroz kožu i opne stanica te inicira niz problema respiratornog sustava, kao i kardiovaskularne te mutagene bolesti.

Ako vas to nije nagnalo na razmišljanje, razmislite o tome da emisije ispušnih plinova iz motora s unutarnjim izgaranjem uključuju ovu paletu štete: izgaranjem benzina ili dizelskog goriva u cilindru motora prvenstveno nastaje ugljikov dioksid (CO_2), dušik (N₂) te ukupno stotinjak drugih kemijskih spojeva. Od svih njih samo su četiri komponente zakonski ograničene, a to su: ugljikov monoksid (CO), neizgorjeli ugljikovodici (C_nH_m), dušikovi oksidi (NO_x) i čestice (PM) odnosno njihov broj (PN).

Ako razmišljamo na način „što sam ja u svemu tome“, trebali bismo ipak osvijestiti da se, usprkos činjenici da se štetni sastojci pojavljuju u relativno malim količinama, na prometnicama nalazi iznimno velik broj vozila koji zajedno proizvode izuzetno velik utjecaj na okoliš. Štetni sastojci izravno utječu na zdravlje ljudi i oni predstavljaju lokalni problem jer se od mjesta izvora šire u ograničenom području od nekoliko desetaka kilometara. S druge strane, CO₂ nije izravno štetan po ljudsko zdravlje (osim u iznimno visokoj koncentraciji), ali ga se smatra najodgovornijim plinom za nastanak efekta staklenika tj. zagrijavanja Zemlje i klimatskih promjena.

Na sreću, jedan od načina na koje je automobilska industrija ograničila negativan utjecaj emisija štetnih plinova su katalizatori u kojima dolazi do konverzije štetnih sastojka u manje štetne ili potpuno neškodljive sastojke. Poboljšanju kvalitete života tako možete pomoći tako da o svom metalnom ljubimcu vodite računa na način da zadovoljite, primjerice, uvjete EKO testa ili redovito provjerite stanje vašeg katalizatora.

Sadržaj omogućio CVH