U četvrt stoljeća Hrvatska je izgubila 10 posto svog stanovništva. Broj mladih smanjio se za trećinu, a kad bi se to uspoređivalo sa školskim klupama, nestalo je 9600 razreda sa po 30 učenika. Gleda li se čak i umjereno optimističan scenarij, Hrvatska će sredinom stoljeća spasti na samo 3,2 milijuna stanovnika. Pesimistični se vrte oko tri milijuna ili čak i niže s obzirom na brzinu kojom se demografski praznimo. Upozorio je to utjecajni demograf Anđelko Akrap na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, koja je bila glavni društveni događaj u Hrvatskoj.
Uz državni vrh, konferencija je okupila niz domaćih stručnjaka, poduzetnika, diplomata, sindikalista, predstavnika pravosudnih vlasti, političara koji su dali svoje viđenje Hrvatske kakvu trebamo.
Dramatično upozorenje profesora Akrapa nije ostalo bez odgovora. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra da se nalazimo u izvanrednom stanju koje traži i izvanredne mjere. Predsjednik Vlade pak poručuje da je demografija ključna tema i kapitalno pitanje hrvatske budućnosti.
Predsjednica o – useljavanju
– U jednom desetljeću, od 2001. do 2011. godine, izgubili smo više od 150.000 ljudi. Takvi negativni učinci utječu na sve aspekte hrvatskog društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima, a ne samo godinama – rekao je Plenković. Premijer je podsjetio da je Vlada već povećala rodiljne i roditeljske naknade, da je kroz poreznu reformu oslobodila dodatni dio dohotka za roditelje, a u pripremi je i zakon kojim će država subvencionirati stambene kredite za mlade obitelji. Predsjednica nije ostala samo na ocjeni da izvanredno stanje traži izvanredne mjere, nego ih je redom i pobrojila. Prva zadaća odnosila bi se na radne i porezne stimulacije roditeljstva te izgradnju infrastrukture koja bi ga olakšala.
U drugu zadaću zaklinjale su se sve dosadašnje vlade, ali nijedna se ne može pohvaliti rezultatima. Radi se o povratku iseljenih iz Hrvatske, a neke procjene kažu da se od početka prošlog stoljeća iselilo više Hrvata nego što zemlja danas ima stanovnika. Prvi se put, međutim, na Večernjakovoj konferenciji moglo čuti da je predsjednica države spomenula useljavanje kao nužnu mjeru.
– Kod politike useljavanja moramo voditi računa o mogućnostima trajne uključivosti useljenika u hrvatsko društvo – kazala je predsjednica. I Akrap i predsjednica upozorili su da i privatni sektor i poduzetnici imaju svoju ulogu u promoviranju roditeljstva. Ne radi se o tome da privatni sektor treba financirati državne mjere, ali radni uvjeti – rad na određeno vrijeme, nesigurni poslovi i niska zarada – negativno utječu na odluke mladih da zasnuju obitelj, upozorili su. Predsjednica je pohvalila ovu Vladu i zbog lakše suradnje i zbog aktivnosti, no premijera je pozvala da formira samostalno ministarstvo demografske obnove, što je temeljna pretpostavka da se krene u provedbu zacrtanih politika.
Premijeru očito predsjedničina primjedba nije sjela jer je poslije u razgovoru s novinarima na pitanje o posebnom ministarstvu uzvratio protupitanjem – zar je ijedna dosadašnja Vlada imala ministarstvo demografije. Time je podsjetio da je u njegovoj Vladi demografija prvi put dignuta na razinu ministarstva, iako u kombinaciji s obiteljskom i socijalnom politikom. Ministrica tog resora Nada Murganić i sama je bila među sudionicima konferencije, kao i ministri Zdravko Marić, Tomislav Ćorić, Pavo Barišić i Gari Cappelli. Premijer je u govoru ustvrdio da u zemlji imamo političku stabilnost, snagu, ustrajnost, ali nedostaje optimizma.
– Moja je zadaća da pokrenem optimizam – poručio je premijer. Upozorio je da se svijet mijenja brže nego ikada prije te da je sadašnja situacija najkompleksnija od 1989. godine. Izlaz vidi u europskim vrijednostima, nasuprot populizmu i demagogiji. Referendum o Brexitu nazvao je “nesretnim” i poručio da bi i Hrvatska trebala više poraditi na razumijevanju vrijednosti i mehanizama EU. Svi resori i tijela koja su zadužena za povlačenje iz fondova EU dobili su zadatak da pod hitno identificiraju “uska grla” koja priječe da Hrvatska što prije povuče što više sredstava iz fondova. Plenković misli da Hrvatska treba i može povući svih 10 milijardi eura koji su nam dostupni. Nadalje, njegova će Vlada do travnja Europskoj komisiji poslati nacionalni plan reformi, a premijer se obvezao da će svaka dva tjedna na sjednicama Vlade raspravljati o tome kako se plan ostvaruje.
Lozančić: Stop skupoj opremi
Plenković se pohvalio i sve manjim proračunskim deficitom, no nisu svi stručnjaci zadovoljni distribucijom proračunske potrošnje ni najavama novih ulaganja. Tako je bivši ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić upozorio da će rasprava o nacionalnoj sigurnosti i o svim ostalim politikama biti bespredmetna ako ljudi odu iz Hrvatske.
– Smanjenje i postupno starenje naše populacije imat će veliki utjecaj na buduće proračune. Ključ će biti u tome da se uspostavi ravnoteža između onoga što želimo, onoga što nam uistinu treba i onoga što si realno možemo priuštiti – upozorio je Lozančić. Posebno je istaknuo nabavu skupih obrambenih platformi, koje, kaže, uz ovakve demografske trendove neće imati tko otplatiti.
Posebno oštar prema političarima bio je bivši voditelj povjerenstva za kurikularnu reformu Boris Jokić. Prozvao ih je da “bezočno i sramotno lažu” kada govore da su im djeca i mladi prioritet.
– Po PISA testovima proizlazi da su naša djeca tri puta gluplja od slovenske, što ne može biti istina. Problem je u načinu učenja – uvjeren je Jokić. Smatra da osnovnu školu treba produljiti na devet godina, a program usmjeriti na rješavanje problema i donošenje odluka, poticati kritičko mišljenje, inovativnost i kreativnost učenika.
>>Plenković: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini
>>Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi
Točno Predsjednice! Nužno je osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima. Ključne su tri zadaće: osigurati potrebne mehanizme koje će roditeljima olakšati roditeljstvo, jačati veze s iseljeništvom i stimulirati povratak iseljenika, te sustavno pristupiti i provedbi dugoročne politike useljavanja, vodeći računa o njihovim mogućnostima trajne uključivosti u hrvatsko društvo. A dati upravljanje državom, onima koji su dokazali po cijenu svoga života, da je vole i cijene!