Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je danas da će biti čimbenik stabilnosti u državi te brinuti o pitanjima važnim za hrvatske građane, dok pitanja o odnosima unutar vladajuće koalicije nije htjela komentirati.
"Svim građanima jamčim da ću biti čimbenik stabilnosti u državi i da ću se brinuti za stabilnost države. Drugo, jamčim vam da se neću baviti politiziranjem i politikantstvom, nego upravo ovakvim životnim temama, kao što je Gredelj i druge tvrtke, i drugim pitanjima koja muče građane", izjavila je Grabar-Kitarović novinarima tijekom posjeta Tvornici željezničkih vozila Gredelj.
Pritom je istaknula kako nikome neće dopustiti "distrakcije od toga". "Moj je stav da se trebamo baviti problemima građana i nadam se da ću svojim primjerom i nedopuštanjem da se odvučem u politiziranje poručiti da se svi moramo baviti gospodarstvom, životnim standardom, mirovinama, mladim ljudima i onime što je bitno za Hrvatsku danas i sutra", rekla je odgovarajući na upit novinara o stanju u zemlji.
Na upit novinara, predsjednica je komentirala i najnoviju odluku Vlade o nabavci američkih helikoptera.
Vlada je, naime, na sjednici u srijedu odobrila Ministarstvu obrane 96,8 milijuna kuna iz proračuna u razdoblju od 2017. do 2020. godine za potrebe opremanja helikopterima Kiowa Warrior, koje je Hrvatskoj donirao SAD.
"To je tip helikoptera koji trebamo. Trebamo mijenjati našu flotu", ocijenila je Grabar-Kitarović.
Stanje helikoptera u Hrvatskoj je dobro, no oni kojima raspolažemo ne odgovaraju "svim sigurnosnim ugrozama i svemu što se može pretpostavljati imajući u vidu trendove od migracija do potencijalnih terorističkih prijetnji", rekla je.
Ocijenivši da je to dobra odluka Vlade jer su helikopteri dobiveni za otprilike 10 posto stvarne cijene, kazala je i da je to definitivno ulaganje, a ne potrošnja, budući da se moderniziraju oružane snage te štite životi pilota.
Na novinarski upit da komentira mogućnost da saborski zastupnici Mosta u Saboru glasaju za opoziv prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, Grabar-Kitarović izjavila je da to neće komentirati.
"Na Mostu je da odluči kako će se postaviti i u unutarkoalicijske odnose uopće neću ulaziti", kazala je.
Predsjednica je za posjeta Tvornici željezničkih vozila Gredelj istaknula kako je riječ o tvrtki koja je dokaz da se upornim radom može ne samo izvući iz stečaja već i otvarati nova radna mjesta, a oštro je kritizirala HŽ što svoje lokomotive popravlja u inozemstvu, a ne u Gredelju.
"Zadovoljstvo mi je posjetiti Gredelj nakon uspješnog puta u Iran, gdje su postavljeni temelji za posao vrijedan i do 100 milijuna dolara. Sada je iznimno bitno i pozivam sve državne institucije da stanu iza Gredelja i da ga podupru jamstvima, posebno pritom mislim na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR)", kazala je Grabar-Kitarović.
Istaknula je kako je riječ o primjeru tvrtke u stečaju koja je dokaz da se upornim radom uprave i radnika može i izvući iz stečaja, otvarati radna mjesta, ali i stvarati dodanu vrijednost povećavanjem izvoza.
Predsjednicu, međutim, brine odnos nekih hrvatskih tvrtki prema Gredelju.
"Gredelju ne samo da se ne pomaže, nego se rade stvari koje ne idu na korist ni Gredelju ni hrvatskom gospodarstvu", upozorila je Grabar-Kitarović.
Pritom je posebno apostrofirala Hrvatske željeznice (HŽ) "koje svoje lokomotive na popravak šalju u inozemstvo". "Šalju ih u inozemstvo, uz naš Gredelj koji može jednako kvalitetno, čak i bolje odraditi taj posao", zaključila je predsjednica.
Stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać kazao je kako su navikli da ih tvrtke poput HŽ-a uvijek zaobilaze pa Gredelj više od 80 posto proizvodnje radi za izvoz, a u izvozu Gredelj vidi i svoju budućnost.
Najavio je i da će Gredelj, ako se realizira posao s Irancima, dodatno zapošljavati. Trenutačno tvrtka ima 480 zaposlenih.
Na novinarsko pitanje očekuje li pomoć državnih institucija u realizaciji spomenutog posla, a vezano uz jamstva, Hrkać je odgovorio kako se radi o prepoznavanju zajedničkih interesa HBOR-a, banaka i Gredelja. "Moramo naći zajednički interes da svako od nas može zaraditi na tom poslu“, rekao je.
Gredelj je prošli tjedan u Iranu dogovorio poslove popravaka i modernizacije različitih vrsta lokomotiva i putničkih vagona, ukupne vrijednosti veće od 100 milijuna dolara.
Hrkać je po povratku iz Irana kazao kako su pripremljeni konkretni projekti s najvećim iranskim tvrtkama u željezničkoj industriji: Raja, Mapna, Taamloko i Wagonpars.
Rekao je da se Gredelj i za vrijeme trajanja sankcija Iranu intenzivno pripremao za to tržište.
"Uvjet da bismo bili uspješni na inozemnom tržištu te do kraja realizirali ovaj vrijedni posao, jest da nas prati HBOR ili druge financijske institucije. Za ozbiljno poslovanje potrebna su financijska jamstva koje hrvatskim izvoznicima država dosad nije omogućila", rekao je tada Hrkać.
Gredelj, inače, već gotovo četiri godine posluje u uvjetima pogoršane situacije na svjetskom i domaćem tržištu, ali i pod teretom vlastitog restrukturiranja kroz stečajni postupak.
Možda zaposle i ponekog inženjera sa diplomom?