Euroatlantska integracija zemalja jugoistočne Europe nije proširenje već "učvršćenje" Europe, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u govoru održanom na sveučilištu u Bostonu u sklopu radnog posjeta Sjedinjenim Državama.
Poseban fokus hrvatske vanjske politike odnosi se na njezino neposredno susjedstvo, na jugoistočnu Europu, rekla je predsjednica u govoru posvećenom hrvatskoj vanjskoj politici na bostonskom sveučilištu Tufts održanom jučer po američkom vremenu. Kazala je da će Hrvatska nastaviti "snažno podupirati europsku i/ili euroatlantsku perspektivu cijelog tog područja".
Zemlje te regije "predugo su u čekaonici" bez "stvarnog napretka", a "obećanje nekog dalekog članstva u EU i/ili NATO-u više nije dovoljno", rekla je predsjednica. Članstvo je "jedini jamac stabilnosti i napretka te regije" i "važno je shvatiti da će dalje proširenje učvrstiti Europsku uniju, a ne je tek puko proširiti". Zato "radije koristim politički termin 'učvršćenje Europe'", naglasila je u govoru naslovljenom "Višedimenzionalni pristup hrvatske vanjske politike".
"Asertivnijim, samouvjerenijim i višedimenzionalnim pristupom" u vanjskoj politici Hrvatska želi biti "dio rješenja nekih od europskih gorućih pitanja", rekla je predsjednica. Zbog povijesne razmrvljenosti srednje Europe ujedinjenje europskog kontinenta nije uspjelo neutralizirati umjetne podjele na takozvanu "staru" i "novu" Europu, a zapreke u tome trebala bi pomoći prevladati Inicijativa triju mora koju su potaknule Hrvatska na jugu i Poljska na sjeveru.
Cilj te inicijative koja obuhvaća 12 zemalja i 150 projekata u vrijednosti većoj od 45 milijarda eura jest jačati gospodarsku i političku suradnju, jačati koheziju Europske unije i cijelog europskog kontinenta, graditi moćan splet gospodarskih arterija, uključujući plinovode, željezničku, cestovnu i telekomunikacijsku mrežu, rekla je. Pred brzo rastućim globalnim izazovima cijeli svijet je na prekretnici, rekla je Grabar-Kitarović i podsjetila na neke od velikih izazova kao što su stanje na Bliskom istoku i na Korejskom poluotoku. Zbog toga je Hrvatska predana "kolektivnoj obrani", koja je temeljna zadaća NATO-a.
U 2018. hrvatski vojnici nastavit će sudjelovati u NATO-ovim misijama, primjerice u Poljskoj i Litvi, KFOR-u na Kosovu i u Afganistanu, gdje će za deset posto povećati broj svojih vojnika. Hrvatska je za 9 posto povećala izdvajanje za obranu u 2017., a to povećanje kani nastaviti u 2018. te idućih godina, rekla je hrvatska predsjednica u govoru održanom u sklopu četverodnevnog posjeta SAD-u.
Predsjednica je u ponedjeljak u Bostonu posjetila i slavno istraživačko sveučilište MIT (Massachusetts Institute of Technology), gdje je hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Kolinda Grabar-Kitarović danas se u New Yorku sastaje se s glavnim tajnikom UN-a Antonijem Guterresom te odvojeno s istaknutim ženama na dužnostima u toj organizaciji. U srijedu će sudjelovati na tematskoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haaškog suda.
Galerija: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
Hrvatska se ponaša kako drugi hoće.