'Za dom spremni je stari hrvatski pozdrav, ali je kompromitiran'

Moj stav o pozdravu 'Za dom spremni' je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana - rekla je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za RTL.

Na pitanje je li pozdrav zbog toga previše kompromitiran rekla je da o tome ne bi donosila osobni sud.

- Voljela bih da se u Hrvatskoj dogovorimo i da konačno postavimo neke standarde, ako je moguće i zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima. To su jednostavno pitanja koja dijele hrvatski narod, a nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da malo previše razgovaramo o ideološkim pitanjima, da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja, a kad je riječ o ploči, nemojmo izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili svoj život braneći Hrvatsku - rekla je predsjednica.

Predsjednica je u Gospiću prvog dana posjetila školu i sastala se s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak, a na pitanje koliko je zadovoljna provedbom obrazovne reforme odgovorila je:

- Izrazito mi je drago da je ministrica Divjak sa mnom došla na početak nastave u osnovnoj školi. Malo sam s njom detaljnije porazgovarala o reformi obrazovanja i moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom i poletom koji sam vidjela kod nje, i nadam se da ćemo u vremenu ispred nas doista depolitizirati obrazovnu reformu. 

Grabar-Kitarović složila se da nismo uspjeli u depolitizaciji.

- Meni je reforma obrazovanja iznimno bitna, prošla sam različite školske sustave, nije mi namjera miješati se u supstancu jer je to stvar za stručnjake, ali sam za jednu širu raspravu u okviru cjelokupnog društva - rekla je Grabar-Kitarović, koja je rekla da je u ovom trenutku dobro da je premijer Andrej Plenković na čelu povjerenstva te je izrazila uvjerenje da se premijer neće miješati u detalje.

Predsjednica je izrazila zabrinutost procesima u Bosni i Hercegovini, posebice ističući zastoj u procesu pristupanju Europskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama, istovremeno upozorivši na retoriku koja se u posljednje vrijeme može čuti u BiH i koja nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja između Zagreba i Sarajeva.

- Zabrinuta sam procesima u BiH jednostavno zato jer se vidi zastoj u svakom pogledu. Na strani EU-a i NATO-a je zastoj u procesu pristupanja BiH, a s druge strane zastoj u procesu reformi - kazala je predsjednica.

- Ne mogu nikako pozdraviti retoriku koju čujemo iz BiH u posljednje vrijeme - rekla je Grabar-Kitarović, ocijenivši da ona nažalost nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja i dobrosusjedskim i prijateljskim odnosima dviju država.

Istaknuvši da "Hrvatska jest prijatelj-država Bosne i Hercegovine u potpunosti" i da podržava kako teritorijalni suverenitet i integritet tako i njezin euroatlantski put, poručila je i da će se Zagreb "isto tako vrlo snažno boriti i za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri naroda u BiH".

Odgovarajući na pitanje o mogućoj posjeti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednica je potvrdila da je ta informacija točna i da za sada postoji "usmeni poziv" te da su se ona i Vučić složili da to "ne smije biti još jedan protokolarni susret nas dvoje, već da taj susret mora biti usmjeren na rješavanje konkretnih pitanja".

Kazala je da ima pomaka u implementaciji Subotičke deklaracije te da je Vučić učinio neke konkretne korake za poboljšanje pozicije Hrvata u Srbiji.

"Mi naravno inzistiramo i dalje na predstavniku u parlamentu", kazala je predsjednica.

S Vučićem bi također trebala razgovarati o nestalima, pitanju tzv. univerzalne jurisdikcije srbijanskog pravosuđa i pitanju granica.

- Razgovarat ćemo i o nestalima, to je za mene prvenstveno humanitarno pitanje koje smo dužni riješiti za obitelji koje čekaju završetak te ratne priče. Naravno, ostaje i pitanje tzv. univerzalne jurisdikcije i mislim da se približavamo nekom međusobnom razumijevanju kako bismo riješili to pitanje - kazala je predsjednica.

Što se granica tiče, nastavila je predsjednica, dvije strane trebaju dogovoriti kako i na koji način to rješavati, "ali sve u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušavajući ne podizati nikakve tenzije u javnosti nego doista sve učiniti na dobrobit naših dviju država".

U intervjuu je potvrdila da planira posjet Rusiji te da će se datum objaviti zajednički.

- Na stolu će se prije svega kao teme naći naši bilateralni odnosi - kazala je predsjednica i dodala da bi voljela vidjeti jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije.

- Unatoč sustavu sankcija mislim da tu postoji puno prostora, da naše tvrtke mogu poslovati s Rusijom. Interes je jako velik i dosta gospodarstvenika želi ići na taj put - rekla je šefica hrvatske države.

Kako je najavila, razgovarat će se i o jugoistoku Europe, stanju u BiH, posebno o odnosima Hrvatske i Srbije, o stanju u susjedstvu Rusije, zajedničkoj suradnji u okviru euroatlantskog saveza te o borbi protiv zajedničkih ugroza.