MARKSISTI POPUSTILI

Kolumbija nakon 52 godine rata slavi mir

Foto: Reuters/PIXSELL
Fighters from Revolutionary Armed Forces of Colombia (FARC),stand in line during the opening of ceremony congress at the camp where they prepare for ratifying a peace deal with the government, near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 17, 2016.
Foto: Reuters/Pixsell
Fighters from Revolutionary Armed Forces of Colombia (FARC), walk at the camp before the closing ceremony of a rebel congress near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 23, 2016. REUTERS /John Vizcaino
Foto: Reuters/Pixsell
FARC rebel leader Rodrigo Londono, better known by his nom de guerre Timochenko(C), gesture during an cultural event at a camp where they prepare to ratify a peace deal with the government, near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 18, 2016. R
Foto: Reuters/PIXSELL
Fighters from Revolutionary Armed Forces of Colombia (FARC) play volleyball at a camp where they prepare to ratify a peace deal with the government, near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 19, 2016. REUTERS/John Vizcaino
Foto: Reuters/PIXSELL
A fighter from Revolutionary Armed Forces of Colombia (FARC), arriving at the camp where they prepare for an upcoming congress ratifying a peace deal with the government, near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 16, 2016. REUTERS /John Vizcain
Foto: Reuters/PIXSELL
FARC rebel leader Rodrigo Londono, better known by his nom de guerre Timochenko, gestures during an cultural event at a camp where they prepare to ratify a peace deal with the government, near El Diamante in Yari Plains, Colombia, September 18, 2016. REU
27.09.2016.
u 18:16
Kraj najduljega građanskog rata dogovoren je u Havani, a jučer je potpisan u Cartageni
Pogledaj originalni članak

Nakon pedeset i dvije godine krvavih sukoba i četiri godine teških pregovora, kolumbijske vlasti i čelnici marksističke gerilske skupine FARC potpisali su u ponedjeljak mirovni sporazum kojim su stavili točku na i jednog od najduljih građanskih ratova u povijesti.

Koliko je postizanje mirovnog sporazuma bilo važno i drugim državama u okruženju dovoljno govori podatak da se u pregovore uključio i državni vrh SAD-a kao i Kuba u čijem je glavnom gradu 24. kolovoza ove godine i dogovoreno potpisivanje mirovnog sporazuma.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga (FARC) Rodrigo Londono, poznat pod imenom Timošenko, potpisali su sporazum od 297 stranica na svečanosti u Cartageni čime je i službeno zaključen sukob koji je odnio više od 220 tisuća života i raselio, procjenjuje se, gotovo pet milijuna ljudi.

A sve je počelo davne 1948. godine, točnije 9. travnja 1948. kada je u središtu Bogote ubijen populistički čelnik Liberalne stranke Jorge Eliécer Gaitán, jedan od prvih političara koji je podržavao radnike i etničke manjine u Kolumbiji.

Zbog svoje popularnosti predviđanja su govorila da bi mogao postati predsjednik, a za njegovo ubojstvo lijeve frakcije optužile su konzervativce, te su izašle na ulice Bogote i izazvale dotad nezapamćene nemire koji su trajali deset sati. Bogota je bila u plamenu a stradalo je nekoliko tisuća ljudi. N

ažalost, bio je to samo početak još krvavijih sukoba koji su uslijedili, a zaraćene strane nemilosrdno su ubijale svoje protivnike uz dotad nezamislive oblike mučenja i pogubljenja. Razdoblje krvavog nasilja trajalo je punih deset godina i u kolumbijskoj povijesti poznato je kao La Violencia. Kolumbijska vlada pokušala je nakon krvavog desetljeća pomiriti sukobljene strane, a u nastojanju okončanja sukoba zabranila je rad svih stranaka u Kolumbiji.

Umjesto pomirbe, samo je dodatno podijeljeno već ionako razjedinjeno stanovništvo, a kad su se u pojedinim dijelovima države seljaci pobunili počevši proglašavati svoje “komunističke republike”, vlada je na njih poslala vojsku. Jedan od tih gradova-republika Marquetalia izrodio je FARC, koji od 1964. sve do danas vodi gerilski rat s Bogotom. Kako bi okončanje rata i formalno stupilo na snagu, potrebna je potvrda mirovnog sporazuma na nacionalnom referendumu koji je zakazan za 2. listopada.

Prema najnovijim ispitivanjima raspoloženja Kolumbijaca, više od polovice stanovništva podržat će mirovni sporazum na referendumu, iako zbog rana iz prošlosti još ima onih koji se s pomirbom ne slažu.

Pogotovo članovi obitelji ubijenih i nestalih čiji su najmiliji stradali od pripadnika FARCA-a ne slažu se s činjenicom da im se za njihova djela možda nikada neće suditi. Jedan od najglasnijih je i bivši kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe koji je ogorčen što se pobunjenicima dopušta ulazak u kongres a da nisu odslužili zatvorsku kaznu.

Sporazum naime predviđa uključivanje pripadnika FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reformu ruralnog sektora te reintegraciju demobiliziranih pripadnika gerilskih formacija u društvo.

Njih je prema posljednjim procjenama između sedam i osam tisuća, a imaju mogućnost i osnivanja svoje političke stranke. Predviđeno je da se ti pripadnici FARC-a rasporede u dvadeset tri kolumbijske regije u kojima će u idućih šest mjeseci predati oružje pod nadzorom pripadnika Ujedinjenih naroda.

>> Kolumbijska vlada i marksistički gerilci danas potpisuju povijesni mirovni sporazum

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
19:47 27.09.2016.

un je kao andol i zubobolja. ne boli ali problem ostaje.

CE
centirion
03:17 28.09.2016.

Konačno!