Kada su 26. svibnja 1751. godine oko 18 sati mještani Hrašćine na nebu vidjeli kako im se s istoka približava vatrena kugla, koja se odjednom prepolovila i pala u njihovu blizinu, iako vjerojatno zapanjeni scenom koju su upravo vidjeli, nisu bili svjesni da im je s neba palo bogatstvo, za koje će trebati točno 263 godine da se netko sjeti da bi ga se moglo bolje iskoristiti, kako za znanstvene, tako i turističke svrhe. Inače, pad meteorita kod Hrašćine prvi je u svijetu koji je dokumentiran zapisnikom. Iako su već tada mještani znali da imaju nešto još neviđeno, pa su veći komad od 39 kilograma odmah poklonili Mariji Tereziji, zbog čega se i danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a njegovi fragmenti u još 15-ak svjetskih muzeja, od Londona, Pariza, Budimpešte i Stockholma, do Moskve, Washingtona i Calcutte, onaj manji komad od devet kilograma iskoristili su za - pravljenje čavala.
Neiskorišten potencijal
Da se Hrašćinski meteorit može iskoristiti bolje nego što je to dosad bio slučaj, objasnila je Dijana Klasić, ravnateljica Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti KZŽ.
- Minerali i fosili s kojima raspolažemo u Zagorju malo su poznati javnosti, a kamoli turistima, što treba mijenjati. Osim Hušnjakovog, koje je svjetski lokalitet, imamo još četiri koja imaju ogroman potencijal, među njima je, uz Radoboj, Hum Zabočki te Zelenjak, i Hrašćina - kazala je Dijana Klasić, dodajući kako se treba omogućiti sustavno posjećivanje tih lokaliteta otvaranjem zavičajnih zbirki. Javna ustanova već je prepoznala vrijednost ovog fenomena te je u suradnji sa prof.dr.sc. Marijanom Kovačićem izradila interpretacijsku ploču na kojoj je opisan ovaj događaj, a koja je postavljena u selu Kiternaši u Hrašćini.
Meteorit iz Miljane
- Nije Hrašćina jedino mjesto u Krapinsko - zagorskoj županiji gdje je pao meteorit. Isto se desilo i 26. travnja 1842. godine u Miljani. Prava je rijetkost da na tako malo područje padnu dva meteorita - započeo je izlaganje akademik Vladimir Bermanec, objasnivši da, ako je Hrašćinski meteorit malo poznat, onda je onaj iz Miljane, koji je bio kamene strukture, gotovo nepoznat.
- Mi bismo se trebali ugledati u druge zemlje na čije je tlo pao neki meteorit. Primjerice, u Namibiji gotovo cijeli trg glavnog grada Vindhuka zauzima spomenik meteoritu i to je turistička atrakcija. Meteorite jednostavno treba komercijalizirati, za što su potrebni dobra priča i dobar marketing - objašnjava akademik Bermanec, dodajući da bi prvi potezi trebali biti signalizacija koja bi turiste upućivala na atraktivne lokacije, ali svakako i pronalazak točnih lokacija pada meteorita u Hrašćini, kao i njegovih manjih fragmenata, kojih zasigurno još ima.
Podršku projektu daje i Županijska skupština, čiji je vijećnik prof. dr. sc. Damir Hršak obećao pomoć i ukoliko uskoro postane EU parlamentarac, dok se potpredsjednik Tomislav Končevski složio da je meteorit atrakcija koja se nije dovoljno koristila.
- Županija će financijski pomoći da se meteorit iz Hrašćine iskoristi u turističke svrhe - zaključio je Končevski.