Prvi traktori s pšenicom pred silose stižu tek oko 14 sati. Kombajni ne mogu rano u polja jer je zemlja mokra pa cijeli posao kasni, a radni dan se sveo na svega osam sati.
Strepnja pred silosima
Pred Poljoprivrednom zadrugom Rit u baranjskom Lugu posljednjih je dana gužva. Seljaci dolaze predati pšenicu, ali i sa strepnjom provjeriti je li zrno spremno za žetvu i smiju li upaliti kombajne. S vrećicom pšenice u rukama s polja se u Rit jučer oko 10 sati zaputio i Silard Lazar iz Vardarca. Mjerni instrumenti izrekli su presudu, Silard je odmahnuo glavom. Hektolitarska težina je tek 72, a vlažnost 14,7. Morat će pričekati, rekli su mu u zadruzi, još koji sat prije vršidbe, da se vlažnost spusti ispod 14. Tako će bar uštedjeti na troškovima sušenja.
– Loše je, prinosi će mi biti oko 45 posto manji nego lani, pšenica je već proklijala. Još mi je uvijek trećina zasijanih površina pod vodom. Traktorima izvlačimo kombajne jer stalno zapadaju – priča Silard, poljoprivrednik iz Vardarca.
Pod pšenicom ima 230 hektara. Ovršio je dosad i predao urod s 40-ak hektara, a ne bude li kiše žetva će trajati još desetak dana. Voda i velike oborine učinili su svoje.
– Hektolitar je slab, daleko ispod 76, koliko treba da bi pšenica “prošla”. Usto, velike su i primjese, ima puno šturog zrna i propada. Pšenica je sitna, propada kroz sita, mora ići na vjetrenje kako bi se pljeva očistila jer je trula slama. Vidjet ćemo kako će ići prodaja – kaže Stojanka Omerbašić, upraviteljica zadruge “Rit”, koja ima stotinjak kooperanata s baranjskog područja.
Kvaliteta je loša, a sve je, dodaje ona, skupo – i loža, i struja, i troškovi sušenja. Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede zakazanom za srijedu trebalo bi se, nadaju se seljaci, konačno definirati tko će kupiti pšenicu i po kojoj cijeni.
Čekaju otkupnu cijenu
- Očekujem da će otkupna cijena biti i veća od one koju tražimo (1,20 kuna, nap.a.). Mlinarsko-pekarska industrija će morati shvatiti da je situacija ozbiljna jer pšenice u okruženju, osobito u Mađarskoj iz koje se naveliko dopustila, jednostavno nema – ističe Antun Laslo, čelnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Pšenice će jedva biti za hrvatske potrebe, koje su oko 550.000 tona godišnje.