Kome će pripasti titula osobe godine

Večernjakov izbor osobe godine stigao je do svojega prvog jubileja: ovo je peta godina zaredom kako biramo osobu koja se u tekućoj godini posebno istaknula svojim djelovanjem. Ovu su godinu u Hrvatskoj obilježila dva velika politička događaja, predsjednički i parlamentarni izbori, pa nije neobično to što je Večernjakov žiri kandidirao troje političara. Za titulu se natječu i poduzetnik, mladi izumitelj, dvije znanstvenice, slavna sportska braća te čak troje kulturnjaka. Tko će biti osoba 2015. odlučit će jedanaesteročlani žiri koji čine ugledne osobe iz javnog života te Večernjakovi urednici i novinari. U tome će im pomoći i glasovi naših čitatelja, koji svog favorita mogu birati na našem portalu vecernji.hr. Pobjednika ćemo proglasiti u veljači. 

1. Joe Bašić, poduzetnik

Čovjek koji je u Split doveo Ultra festival, najveći svjetski brend elektroničke glazbe. Ta megamanifestacija smjestila je Split visoko na globalnoj ljestvici turističkih destinacija. Grad je u nekoliko dana festivala ostvario više od 150 tisuća dolazaka i 300 tisuća noćenja. Joe Bašić rođen je u Kanadi, dijete je hrvatskih emigranata iz Like, bio je event menadžer velikih svjetskih tvrtki, ali 1997. odlučio se vratiti u Hrvatsku i pokrenuti privatni biznis.

2. Kolinda Grabar-Kitarović, političarka

Prva je žena u povijesti hrvatske države kojoj je uspjelo postati predsjednica. U patrijarhalnom društvu poput našega to je pravi pothvat. Obrazovana i cijenjena u svijetu, predsjednica Grabar-Kitarović već se u prvoj godini mandata zauzela za bitnu promjenu u vanjskoj politici Republike Hrvatske. Potaknula je inicijativu Jadran – Baltik kako bi Hrvatsku jače vezala uz zemlje Višegradske skupine te se time snažno zauzela za otklon od politike stvaranja tzv. zapadnog Balkana.

3. Aljoša Jurinić, pijanist

Prvi Hrvat u finalu Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frederic Chopin u Varšavi, najvažnijeg i najslavnijeg natjecanja u cijelom glazbeničkom svijetu koje svakih pet godina privlači stotine najboljih pijanista iz cijelog svijeta u dobi od 17 do 30 godina. Zagrepčanin Aljoša Jurinić u Varšavi je došao dalje od bilo kojeg hrvatskog pijanista u povijesti: među desetero najboljih. Suvereno je odsvirao Koncert za klavir i orkestar u e-molu te ga je publika nagradila ovacijama.

4. Boris Lalovac, političar

Najuspješniji ministar u Vladi koji se odvažno suprotstavio vladavini banaka kako bi zaštitio zadužene u švicarskim francima. Povećanjem osobnog odbitka smanjio je porezno opterećenje rada i zaposlenima omogućio blagi rast plaća, ustrajao je na fiskalizaciji i borbi protiv poreznih prijevara. Svojim nenametljivim i apolitičnim, ali srčanim pristupom brzo je stekao status i najpopularnijeg ministra, koji ostavlja dojam da svoju dužnost shvaća isključivo kao rad za javno dobro.

5. Dalibor Matanić, redatelj

Filmom “Zvizdan”, koji je premijerno prikazan u Cannesu i gdje je u natjecateljskom programu “Izvjestan pogled” osvojio nagradu stručnoga žirija, ostvario je uspjeh u svjetskim okvirima. “Zvizdan” je zasad osvojio 20-ak domaćih i međunarodnih nagrada: šest Zlatnih arena i Oktavijan u Puli, nagrade za najbolji film, najbolju glumicu te nagradu međunarodne asocijacije filmskih kritičara u Cottbusu u Njemačkoj, nagrade za najboljeg redatelja i najbolju filmsku fotografiju u Minsku.

6. Ivan Mrvoš, izumitelj

Devetnaestogodišnji Solinjanin koji je, zajedno s dvojicom prijatelja, izumio i u očevoj garaži sastavio solarnu klupu, novi hit urbane arhitekture. Klupa ima solarno punjenje, bluetooth, može poslužiti kao punjač za četiri mobilna uređaja, a noću i kao rasvjetno tijelo. Mobitel puni jednakom brzinom kao i punjač, otporna je na udarce, a osim što atraktivno izgleda, služi kao sjedalica u javnom prostoru ili kao komad pokućstva. Potencijal pametne klupe prepoznaje se i u inozemstvu.

7. Božo Petrov, političar

Metkovski gradonačelnik koji je sa svojim timom gotovo “iz ničega” osnovao moćnu koaliciju nezavisnih lista Most i na parlamentarnim izborima u studenome ostvario izborni rezultat iznad svih očekivanja. Osvojio je 19 saborskih mandata te postao nezaobilazan čimbenik u sastavljanju nove vlasti u Hrvatskoj. Takav izborni uspjeh prizemljio je čelnike HDZ-a i SDP-a, a njega uzdigao u jednu od najvažnijih političkih figura u Hrvatskoj. Postao je sinonim za političko poštenje i reforme.

8. Marko Samardžija, jezikoslovac

Vrsni lingvist s kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je u izdanju Matice hrvatske objavio prvi Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik. Njegov rječnik vrhunac je dugotrajne bitke za posebnost i samosvojnost hrvatskoga jezika. Namijenjen je mlađim naraštajima koji nisu odrastali u jugoslavenskom prostoru niti su školovani po starim nastavnim programima. Kako su učili ili srpski ili hrvatski, može im poslužiti da vide kome pripada ono što su učili kao “naše”.

9. Martin i Valent Sinković, sportaši

Najbolji veslački tandem današnjice. Na Svjetskom veslačkom prvenstvu u Francuskoj osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće i tako obranili lanjski naslov sa Svjetskog prvenstva u Amsterdamu. Braća Sinković prvi su dvojac koji je stazu dugu 2 km odveslao za manje od 6 minuta. U dvojcu na pariće nastupaju od 2014., a osvojili su i naslove pobjednika Svjetskog kupa za 2014. i 2015. Veliki su favoriti za zlato i na sljedećim Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru.

10. Iva Tolić i Ana Sunčana Smith, znanstvenice

Vrhunske znanstvenice donijele su na Institut „Ruđer Bošković” projekte koje dodjeljuje Europsko znanstveno vijeće, a financira Europska komisija pa se nazivaju i znanstvenim Oscarima. Dr. Smith dobila je 1,5 milijuna eura, vratila se iz Njemačke i zaposlila mlade istraživače. Dr. Tolić, također povratnica u domovinu, dobila je 2,150.000 eura te je zaposlila pet mladih znanstvenika i kupila najmoderniju opremu. Njihova će istraživanja pridonijeti razvoju novih lijekova i terapija.