izbor večernjeg lista

Kome ide titula osobe 2018. godine?

Osoba godine 2018
Foto: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL
Marin Čilić
Foto: Miranda Čikotić/PIXSELL
Zlatko Dalić
Foto: Privatni album
Željka Fuchs
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Đuro Horvat
Foto: Zarko Bašić/PIXSELL
Damir Karakaš
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Matija Kopić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Luka Modrić
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Sandra Perković
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Marin Strmota
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Mato Veić
21.01.2019.
u 22:19
Deset finalista tradicionalnog izbora Večernjeg lista koji osmu godinu zaredom traži pojedinca po čijem ćemo radu i dostignućima pamtiti prošlu godinu
Pogledaj originalni članak

Četvero sportaša, dvojica poduzetnika, jedna znanstvenica, jedan književnik, demograf i “obični” građanin u finalu su Večernjakova izbora za osobu 2018. godine. Jedno od njih osvojit će uglednu titulu koju Večernji list dodjeljuje već osmu godinu zaredom. Na listi je, očekivano, najviše sportaša jer oni su u 2018. ostvarili rezultate kojima su ne samo oduševili i razveselili cijelu Hrvatsku nego su zadivili i cijeli svijet.

Nema tog novca

Nikakvim novcem ne može se izmjeriti koliko su svojim ostvarenjima učinili za imidž i promociju svoje domovine u svijetu. Osobito se to odnosi na nogometnu reprezentaciju, koja je na Svjetskom prvenstvu u Rusiji osvojila drugo mjesto i time ostvarila dosad najveći uspjeh hrvatskoga sporta. Uzimajući u obzir brojnost naše nacije te ulaganje u infrastrukturu i sport općenito, rezultat je to koji se može smatrati čudom.

Znakovito je da u konkurenciji za osobu godine ovaj put nema nijednog političara, čime je Večernjakov žiri poslao jasnu poruku što misli o njihovu radu za opće dobro u 2018. godini.

Osobu godine bira deveteročlani žiri Večernjeg lista, a čine ga: znanstvenik i profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, stručnjak za odnose s javnošću i imidž i profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko, znanstvenica i predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu Mirna Šitum, znanstvenica i ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek te Večernjakovi urednici i novinari: Ljubica Gatarić, Milan Ivkošić, Marinko Jurasić, Bojana Radović i Žarko Ivković, koji je predsjednik žirija.

Glasaju i čitatelji

U izboru laureata pomoći će im glasovi čitatelja, koji su za svog favorita mogli glasovati na našem portalu. Dosadašnji pobjednici bili su: Mladen Bajić 2011., Ante Gotovina 2012., Dubravka Glavaš 2013., Mate Rimac 2014., Kolinda Grabar-Kitarović 2015., Nenad Bakić 2016. i Tvrtko Barun 2017. godine.

A ovo su finalisti izbora:

Marin Čilić (1)

TENISAČ

Foto: ALY SONG/REUTERS/PIXSELL
Marin Čilić

Najbolji hrvatski tenisač najzaslužniji je za osvajanje Davisova kupa, čime je hrvatska teniska reprezentacija drugi put u povijesti postala najbolja na svijetu. Nevjerojatan je to uspjeh hrvatskoga tenisa i sporta općenito. Ostvarivši ključne pobjede u srazu s Francuskom u Lilleu, Čilić je odveo Hrvatsku među deset reprezentacija koje se mogu pohvaliti da su više od jedanput osvojile najstarije momčadsko tenisko natjecanje. Kako se to natjecanje više nikad neće igrati u tom izdanju, Hrvatska će za sva vremena ostati upisana kao posljednja reprezentacija koja je osvojila legendarno natjecanje prema dosadašnjim pravilima. Čilić je u 2018. bio rangiran i kao treći tenisač svijeta.

Zlatko Dalić (2)

NOGOMETNI IZBORNIK

Foto: Miranda Čikotić/PIXSELL
Zlatko Dalić

Izbornik koji je ostvario čudesan uspjeh s hrvatskom nogometnom reprezentacijom osvojivši na Svjetskom prvenstvu u Rusiji “srebro zlatnog sjaja”, što je dosad najveći rezultat hrvatskoga sporta uopće. Reprezentaciju je preuzeo u teškom trenutku, kad je bila na rubu ispadanja iz kvalifikacija i gotovo otpisana, no iz nje je uspio izvući najbolje te je pretvoriti u svjetsko nogometno čudo. Svojom karizmom, načinom komunikacije, uravnoteženim pristupom i ljudskim vrlinama unio je novi duh u hrvatsko društvo – „duh poniznosti“ i nacionalne odgovornosti. Ujedinio je naciju, učinio je ponosnom i u svima nama pobudio zajedništvo i domoljublje. Njegovu popularnost i vrijednost njegovih poruka najbolje ilustrira jedan od plakata: “Ponizan, a velik – Zlatko Dalić”.

Željka Fuchs (3)

ZNANSTVENICA

Foto: Privatni album
Željka Fuchs

Uspješna hrvatska znanstvenica voditeljica je, zajedno s kolegom Davidom Reymondom, jednog od najvećih projekata što ih financira američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF). Riječ je o 5,4 milijuna dolara vrijednom istraživanju ekstremnih vremenskih pojava kao što je uragan. Našoj znanstvenici i njezinu kolegi NSF je najprije odobrio 2,8 milijuna dolara, a u 2018. odobrio je još 2,6 milijuna dolara. Istraživanja iznad Tihog oceana trebala bi početi u kolovozu 2019. Zagrepčanka Željka Fuchs diplomirala je 1998. geofiziku i meteorologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a školovanje je potom nastavila u Americi, gdje je 2005. doktorirala na New Mexico Techu.

Đuro Horvat (4)

PODUZETNIK

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Đuro Horvat

Vlasnik uspješne međimurske tvrtke Tehnix posudio je svojim radnicima 250.000 kuna (pojedinačno od 5000 do 25.000 kuna) da vrate dugove bankama i riješe se blokade računa. Velikodušan, ali i nesvakidašnji potez motiviran je željom da se tih dvadesetak radnika ne odseli iz Hrvatske. “Radnicima je ovdje obitelj, tu su im prijatelji, igraju nogomet nedjeljom i sigurno im je ljepše nego u inozemstvu”, objasnio je svoj potez Horvat, koji kaže da razvija “moralni kapitalizam”. U njegovoj je tvrtki prosječna plaća 1200 eura, a da bi povećali produktivnost, uveli su 13. plaću. Osim toga, radnicima su ponudili pet posto veće plaće ako prestanu pušiti, a plaća im toliko raste i kad dobiju dijete. “Ne možete graditi uspješnu tvrtku bez zadovoljnih ljudi”, objasnio je svoju filozofiju Horvat.

Damir Karakaš (5)

KNJIŽEVNIK

Foto: Zarko Bašić/PIXSELL
Damir Karakaš

Nagrađivani pisac čija su djela sve češće na repertoarima hrvatskih kazališta. U 2018. zagrebačko Dramsko kazalište Gavella postavilo je predstavu “Sjećanje šume”, u režiji Tamare Damjanović, a u Satiričkom kazalištu Kerempuh mogli smo gledati adaptaciju njegova ponajboljeg romana “Blue Moon” u režiji Borisa Liješevića. Osim što osvaja nagrade u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, Karakaševa proza prevedena je na desetak jezika, a njegova zbirka pripovjedaka “Eskimi” čak i na arapski. Karakaš je jedinstvena pojava u hrvatskoj umjetnosti: još donedavno bio je multitalentirani autsajder, a danas je ugledni književnik, vrhunski narator originalnog, osebujnog stila kojemu predviđaju status književnog klasika.

Matija Kopić (6)

PODUZETNIK

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Matija Kopić

Osnivač je Gideon Brothersa, uspješne startup kompanije koja razvija autonomne robote. Tvrtka je u 2018. dobila nagradu za najuspješniji europski startup iz područja umjetne inteligencije, a od stranih i domaćih investitora prikupila je 16,3 milijuna kuna kapitala za razvoj. Domaće i svjetsko tržište osvajat će prvim komercijalnim proizvodom, autonomnim logističkim robotom s nadimkom Škaro. Kompanija već ima tri domaća partnera i 21 investitora. Njezinim će se robotima početi koristiti Atlantic grupa, Orbico i Tokić. Robotički tim Gideon Brothersa danas čini 41 član u Zagrebu i Osijeku, a uključuje pet doktora znanosti i 26 magistara.

Luka Modrić (7)

NOGOMETAŠ

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Luka Modrić

U 2018. postao je najbolji nogometaš Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, najbolji nogometaš svijeta i Europe u izboru Fife i Uefe te dobitnik prestižne Zlatne lopte u izboru France Footballa. Nadmašivši Messija, Ronalda i brojne druge nogometne legende, Modrić je postao jedan od najvećih sportaša u hrvatskoj povijesti i najbolji nogometaš s ovih prostora svih vremena. Od Davora Šukera do danas nije bilo osobe čije ime i uspjesi čine više za promociju Hrvatske. Svojim postignućima pokazao je da se naporan rad itekako isplati, ali i da je za uspjeh tima i zajednice važan svaki pojedinac koji daje sve od sebe u onom što radi. Zasigurno je i motivirao brojne ljude s ovih prostora, koji su zbog neuređenog društva često opterećeni osjećajem manje vrijednosti.

Sandra Perković (8)

ATLETIČARKA

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Sandra Perković

Najuspješnija hrvatska atletičarka svih vremena. Uz dva olimpijska zlata, dva naslova svjetske prvakinje, šest osvojenih Dijamantnih liga, u 2018. godini peti je put izborila naslov europske prvakinje u bacanju diska. Time je prva u povijesti, i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, ostvarila pet uzastopnih naslova europske prvakinje u istoj pojedinačnoj disciplini te tako ušla u povijest kao najuspješnija atletičarka svih vremena. U izboru Međunarodne atletske federacije Sandra je i 2018. bila nominirana za najbolju atletičarku svijeta. “Počašćena sam jer radim posao koji volim i za mene nema ljepšeg osjećaja nego kada državu predstavljam na najbolji mogući način”, kaže Sandra.

Marin Strmota (9)

DEMOGRAF

Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Marin Strmota

Bivši državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je podnio ostavku usred konferencije za novinare, nekoliko trenutaka nakon što je ministrica Nada Murganić predstavila nove demografske mjere, koje je on nazvao običnim folklorom. Njegova ostavka dubok je moralni čin mladog stručnjaka koji je odbio biti politički poslušnik. Časno i kao stručnjak odgovorno, i to ograđivanjem od politike svoga HDZ-a, ostavkom je osvijestio dramatične posljedice ignoriranja i zamagljivanja razmjera demografskih problema. Iako mu je bila predodređena uspješna politička karijera, odrekao se i političke funkcije i unosnih prihoda te sačuvao moralni i ljudski integritet.

Mato Veić (10)

DOBROTVOR

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Mato Veić

Umirovljenik koji je trideset godina radio na švicarskim “bauštelama” kupio je svojom životnom ušteđevinom 100.000 eura vrijedan ultrazvučni uređaj bolnici u Požegi. Simbolička važnost nesvakidašnje geste dobrotvora iz Ruševa kod Čaglina time je veća kad se zna da je riječ o povratniku iz inozemstva, koji mladima koji odlaze iz Hrvatske šalje snažnu poruku o važnosti korijena te da nije sve u novcu. “Ne mogu vam opisati koliko mi je srce veselo što sam to učinio. Nije bilo dvojbe, takvu sam odluku donio i to je za mene bila gotova stvar. Vjerujem da će uređaj pomoći mnogima, posebno onima kojima je život ugrožen. Sama pomisao na to čovjeka preplavi nekom toplinom”, rekao je taj dobri čovjek. Njegov plemeniti postupak protuteža je pohlepi i korupciji koje bujaju u politici.

Promocija specijala Večernjeg lista: Nikola Šubić Zrinski u Hrvatskom povijesnom muzeju:

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 182

TM
trade_mark
11:08 22.01.2019.

titula osobe godine ide svakom hrvatu radniku koji svaki dan ustaje iz kreveta i ide na posao, zarađuje plaću i plaća porez kojeg onda sisaju domoljubni elementi i faktori. to su osobe godine. ovi ljudi koje vi navodite su se, eto, medijski ili na neki drugi način uspjeli malo eksponirati (opravdano ili ne...). nemojte radite spektakle tamo gdje ih nema.

Avatar rubinet
rubinet
17:07 21.01.2019.

0soba 2018. je Hrvatko! Mali Hrvat, opljačkan,osiromašen ,gladan i žedan. Pa ipak je preživio!!!

RP
rpzagreb
23:46 21.01.2019.

Osoba godine bi trebao biti onaj koji je beskorisno i bez ikakve odgovornosti i kontrole najviše potrošio gradskog i državnog novca, novca svih građana. Takvi su kod nas najviše popularni.