U manje od 48 sati Europska komisija plete mrežu ekonomskog nadzora nad Hrvatskom: prekjučer je objavila početak dubinskog istraživanja hrvatskog gospodarstva, što je dio procedure makroekonomske neuravnoteženosti (tzv. MIP), a danas formalno predlaže pokretanje procedure prekomjernog deficita (tzv. EDP).
Potpredsjednik EK Olli Rehn, potvrdili su nam njegovi suradnici, objavit će danas izvješće o razlozima zbog kojih Hrvatska ne ispunjava kriterije EU o dopuštenoj visini deficita i javnog duga. O tom izvješću raspravljat će Vijeće ministara financija EU u prosincu i, nakon što ga odobre, Hrvatska će službeno biti u proceduri prekomjernog deficita. A dubinska analiza, koju je EK za Hrvatsku i još 15 zemalja objavila prekjučer, trajat će do proljeća, kada će biti poznati njezini rezultati. Do tada, ovo su ocjene koje su stručnjaci EK napisali o Hrvatskoj uoči otvaranja analize.
1. Javne financije EK u radnom dokumentu navodi da je hrvatska Vlada poboljšala naplatu poreza kroz mjere suzbijanja porezne utaje. Hrvatska je, navodi se, poduzela mjere za smanjenje oporezivanja rada te prebacivanje tog tereta na poreze koji manje štete gospodarskom rastu. Na prihodovnoj strani pokrenuti su koraci prema reviziji učinkovitosti i održivosti troškova zdravstvenog i mirovinskog sustava. Deficit u prvih 9 mjeseci 2013. bio je oko 4 posto, što je više od planiranog prosjeka za čitavu godinu (3%).
2. Gospodarski rast i konkurentnost
Niska kvaliteta poslovnog okruženja, niska učinkovitost pravosuđa, kao i izostanak konkurencije na ključnim tržištima odražavaju se na hrvatske izglede za gospodarski rast. Hrvatska je, doduše, poduzela mjere za smanjenje administrativnog opterećenja i za oživljavanje investicija. Poduzete su mjere povećanja učinkovitosti sudstva i primjene preventivnih mehanizama za borbu protiv korupcije u javnom sektoru, no potrebne su dodatne mjere. Razina potrošnje na istraživanje i razvoj (R&D) niska je.
3. Zapošljavanje i socijalna politika
Potencijal hrvatskog tržišta rada žestoko je neiskorišten. U posebno nepovoljnoj poziciji su mladi, dugoročno nezaposleni, stari i žene. Hrvatska je usvojila prve promjene Zakona o radu koje su usmjerene prema zaštiti radnog mjesta. Druga promjena Zakona o radu, od koje se očekuju bitnije novosti, trenutačno je u pripremi. U pripremi je i reforma mirovinskog sustava. Socijalna situacija se pogoršava, što trećinu stanovništva izlaže opasnosti od siromaštva. Postoji prostor za veću učinkovitost socijalnog sustava, kao i za uklanjanje postojećih destimulacija koje odvraćaju neke grupe ljudi od zapošljavanja.
Kad ne znamo sami dobro je da nas netko poduči. Uostalom zašto plaćamo članstvo ako ne dobijemo poduku? Vlada sada treba samo provoditi navedene mjere i ne mora ništa misliti. Uskoro ćemo moći i bez Vlade. To će pojeftiniti državu.