Europska komisija predstavila je danas novi paket mjera ublažavanja visokih cijena plina, ali zbog još uvijek prilično udaljenih stavova država članica među predloženim mjerama i dalje nema ograničavanja veleprodajne cijene plina, bilo da je riječ samo u ruskom ili plinu iz svih mogućih izvora. O prijedlogu Komisije prvu raspravu, i to na najvišoj političkoj razini, imat će premijeri i predsjednici 27 država članica koji se okupljaju u četvrtak u Bruxellesu na Europskom vijeću, a Hrvatska je, uz Italiju, Španjolsku i ostale, i dalje među zemljama koje smatraju da je dosta bilo razmišljanja o ograničenju cijene plina i da se sad već u nacrtu zaključaka treba odlučiti da se u to zaista ide. No, izostanak takvog prijedloga u današnjem paketu Komisije, kao i nacrt zaključaka Europskog vijeća u koje smo imali uvid, a koji spominju “istraživanje” mogućnosti ograničenja cijena, govore u prilog da dogovor nije na vidiku.
Njemačka, Austrija i Mađarska su među državama koje nisu željele da Komisija predloži ograničenje cijena plina jer bi, po njima, to ugrozilo sigurnost opskrbe. Glavni direktor ruskog energetskog diva Gazprom ranije je ovoga tjedna poručio da će, u slučaju da EU ograniči cijenu plina, prekinuti isporuku, koja je sad već prekinuta za niz država članica EU, ali za neke druge je još uvijek stabilna. Mađarski premijer Viktor Orban, osim toga, dolazi na ovotjedni summit sa stavom da je “jedino rješenje u tome da EU ukine politiku sankcija”, što njegov glasnogovornik Zoltan Kovacs tvrdi da je Orban rekao predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu u pripremi summita. U nacrtu zaključaka, koji je još podložan promjenama, ali vjerojatno ne tako radikalnim kako Orban očekuje u pozivu da se poništi osam usvojenih paketa europskih sankcija or početka ruske agresije na Ukrajinu, baltičke i druge države članice žele da se naglasi spremnost na usvajanje daljnjih paketa sankcija. Hrvatska, kako neslužbeno doznajemo, želi da se naglasi potreba da se zemlje zapadnog Balkana usklade sa sankcijama.
U danas objavljenom Komisijinom prijedlogu mjera tri su područja. Prvo, zajednička nabava plina, koja bi zakonski i operativno trebala profunkcionirati do travnja, kad počinje nova sezona punjenja plinskih skladišta za sljedeću sezonu grijanja, onu 2023./2024., što je već sada važno jer se očekuje da će ta sljedeća zima biti teža od ove u smislu troškova i sigurnosni opskrbe plinom u Europi. Zajedničku nabavu vodio bi konzorcij, koji bi okupio niz energetskih poduzeća iz država članica EU koje u zajedničkoj nabavi sudjeluju s ciljem osiguranja što povoljnije cijene i dovoljnih količina plina. Iz Hrvatske bi to vjerojatno bio HEP, kojeg je Vlada ove godine zadužila da napuni podzemno skladište plina Okoli.
- Umjesto da se nadmećemo jedni protiv drugih, države članice i njihove energetske kompanije trebale bi iskoristiti kao polugu svoju zajedničku kupovnu moć - kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Krajem ljeta ove godine cijene plina su dosegle rekordne razine jer su države pošto-poto htjele napuniti skladišta za sezonu grijanja, pa su stvorile nadmetanje u cijenama, koje se ubuduće želi izbjeći zajedničkom nabavom. Većina zajedničke nabave bit će dobrovoljna, ali dio je i zamišljen i kao obvezan: - Objedinjavanje potražnje bit će obvezno za najmanje 15 posto količina potrebnih za punjenje plinskih skladišta - najavila je Ursula von der Leyen. U zajedničkoj nabavi trebali bi sudjelovati i prvi susjedi EU, zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, rekla je predsjednica Komisije.
Drugo, Komisija predlaže da se na veleprodajne cijene plina utječe stvaranjem novog “benchmarka”, referentne vrijednosti za cijenu plina u Europi, pored postojećeg nizozemskog TTF-a, za koji se vjeruje da ne odražava dovoljno povoljnije uvjere na tržištu ukapljenog plina (LNG), nego raste kako rastu dramatične okolnosti s plinom iz plinovoda. Ali, i to stvaranje alternativnog europskog “benchmarka” za cijenu plina trajat će mjesecima i može polučiti rezultate više za sljedeću, ne za ovu sezonu. Ove zime, jedini novi Komisijin mehanizam utjecaja na cijene plina tiče se samo situacija kad je neka država članica odsječena od redovitog tržišta, na primjer ostane bez plina iz plinovoda, a nema pristup moru i LNG infrastrukturi: u takvim izvanrednim situacijama Komisija bi dobila ovlasti da intervenira alokacijom određenih količina plina iz drugih država članica i određivanjem cijene po kojoj pogođena država kojoj se pomaže dobiva tu alokaciju.
I treće što Komisija želi postići je veća solidarnost među državama članicama. Dosad je, naime, sklopljeno samo 6 sporazuma kojima su se neke države dogovorile da priskaču u pomoć jedna drugoj ako netko nema dovoljno plina za isporuku zaštićenim potrošačima kao što su kućanstva. Komisija sada predlaže da takvi sporazumi budu, po obrascu, sklopljeni među svim državama i da se takva solidarnost događa automatizmom. No, i tu je pitanje kolike bi količine plina jedna država prepuštala drugoj te po kojoj cijeni. Komisija je sve ove mjere predložila državama članicama da ih usvoje po hitnoj proceduri, ali države se tek trebaju dogovoriti i usvojiti predloženo.
- Europska solidarnost je najbolja polica osiguranja za sve države članice - poručila je Ursula von der Leyen.
VIDEO: Uklonite kamenac s glačala uz pomoć jednog iznenađujućeg sastojka: Bit će kao novo!
Od kuda njoj ideja da mi njima damo svoj plin i struju. Mi imamo nalazišta i puno struje sad bi trebali mi cvokotati zbog njih. Ja se neću smrzavati ako ne moram a Nijemci su dovoljno bogati da plate i Amerikancima njihov ukapljani plin a mi nismo