Europska komisija predstavila je novu zrakoplovnu strategiju za Europu, inicijativu kojom se želi potaknuti europsko gospodarstvo, jačati njegov industrijski temelj i pridonijeti globalnom vodstvu EU-a, priopćeno je iz Bruxellesa.
Zrakoplovstvo je snažan pokretač gospodarskog rasta, novih radnih mjesta i mobilnosti u Europskoj uniji te ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu. U tom sektoru u EU-u zaposleno je gotovo 2 milijuna ljudi, a njegova vrijednost u europskom gospodarstvu iznosi 110 milijardi eura. U zadnjih 20 godina liberalizacijom unutarnjeg tržišta zračnih usluga u EU-u te znatnim porastom potražnje za zračnim prometom unutar EU-a i diljem svijeta došlo je do bitnog razvoja europskog zrakoplovnog sektora. Predviđa se da će zrakoplovni promet u Europi doseći 14,4 milijuna letova u 2035., što je 50 posto više u odnosu na 2012., ističe Komisija.
Komisija želi razviti sveobuhvatnu strategiju kako bi odgovorila na jačanje konkurencije proizvođača zrakoplova iz Azije i zračnih prijevoznika s Bliskog istoka te omogućila EU-u da bude lider na novom tržištu za komercijalne bespilotne letjelice.
"Konkurentno i učinkovito zrakoplovstvo od središnje je važnosti za rast Europe. Novom zrakoplovnom strategijom stvara se okvir kojim će se europskom zrakoplovstvu omogućiti da zadrži svoje globalno vodstvo. Njome se potvrđuje i vodeća predanost Europe održivom zrakoplovstvu, vrlo aktualnom pitanju s obzirom na to da je svjetska pozornost usmjerena na Pariz gdje se održava 21. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP21)", rekao je potpredsjednik EK zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič.
"Europsko se zrakoplovstvo suočava s brojnim izazovima, a današnjom strategijom uspostavlja se sveobuhvatan i ambiciozan akcijski plan koji bi trebao omogućiti da taj sektor ostane iznadprosječan. Njome će se održati konkurentnost europskih poduzeća putem novih ulaganja i poslovnih prilika te će se omogućiti njihov održivi rast. Osim toga, europskim građanima bit će omogućen veći izbor, povoljnije cijene i najveće razine sigurnosti i zaštite", dodala je europska povjerenica za promet Violeta Bulc.
Komisija predviđa sklapanje niza sveobuhvatnih bilateralnih sporazuma o zračnom prometu s trećim zemljama, ponajprije Kinom, članicama ASEAN-a i državama iz Perzijskog zaljeva te Turskom i Meksikom, pored sadašnjih sporazuma sa SAD-om i Kanadom te Brazilom koji se upravo finalizira.
To bi omogućilo ostvarenje i većih strateških ciljeva. Sporazum s Kinom bio bi, primjerice, osnova za širu poslovnu suradnju, kao i za pregovore o smanjenju emisija stakleničkih plinova, dok bi se sporazum u Turskoj uklopio u njezine napore da postane članicom EU-a.
Dogovor sa zemljama Zaljeva omogućio bi pak EU-u da ograniči državne subvencije zahvaljujući kojima njihovi zračni prijevoznici rastu najbrže na svijetu, umjesto da pokreće dugotrajne postupke zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja.
Koristi će imati i putnici koji će dobiti veći broj zračnih linija prema jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi, ako se sklope sporazumi s ASEAN-om i Meksikom.
Zadržat će se, primjerice, pravila o ograničenju unošenja tekućina u ručnoj prtljazi u zrakoplove, a predviđa se i sklapanje sporazuma o priznavanju sigurnosnih provjera na zračnim lukama kako se putnike koji dolaze iz zemalja čije sigurnosne provjere EU priznaje ne bi trebalo ponovno provjeravati prilikom presjedanja u EU-u. Ta tzv. "one-stop security" primjenjuje se već u zračnom prometu sa SAD-om, a slični dogovori s Kanadom i Crnom Gorom stupit će na snagu 29. veljače 2016.
"Osim povećanja pristupa tržištu, time će se pružiti i nove poslovne prilike europskim poduzećima te osigurati pravedni i transparentni tržišni uvjeti utemeljeni na jasnom regulatornom okviru. Tim će se sporazumima osigurati i veća povezanost te povoljnije cijene za putnike. Globalnom povezanošću potiču se trgovina i turizam te se izravno pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju novih radnih mjesta", ističe EK.
Komisija također predlaže niz internih tehničkih mjera za smanjenje zagušenja u zračnom prometu i smanjivanje zagađenja okoliša kao što su kraće i izravnije zračne rute i korištenje boljeg softwarea za upravljanje zračnim prometom.
"Rješavanje problema ograničenosti kapaciteta, učinkovitosti i povezanosti glavni je izazov za rast europskog zrakoplovstva. Iz podijeljenosti europskog zračnog prostora proizlaze troškovi od barem 5 milijardi eura godišnje i oslobađa se do 50 milijuna tona CO2. Zbog ograničenih kapaciteta u europskim zračnim lukama moglo bi doći do gubitka do 818.000 radnih mjesta do 2035.", upozorava Komisija, pozivajući na dovršetak projekta jedinstvenog europskog neba.
Komisija je predložila i reviziju Uredbe o sigurnosti u zrakoplovstvu koja uključuje pravni okvir za sigurno korištenje bespilotnih letjelica, na osnovi preporuka Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA).
>> Zrakoplov na letu iz Berlina za egipatsku Hurghadu prisilno sletio u Budimpeštu
Postoji i nova inicijativa za upotrebu kotlica za vodu u WC-u: ne smijem staviti link jer bum bil baniran, ali proguglajte... Besposlem pop i jarice krsti...