Komisiji važan dogovor RH i BiH

Glasno protivljenje dijela bošnjačkih političara iz BiH koji pokušavaju odgoditi početak gradnje Pelješkog mosta teško da može poništiti već donesenu odluku Europske komisije o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura, no može izazvati politički oprez u Komisiji, pa možda i usporiti povlačenje tog novca. Proizlazi to iz odgovora koji je glasnogovornik Europske komisije Johannes Bahrke dao Večernjem listu na upit o sudbini financiranja Pelješkog mosta nakon javnih izjava i pisama iz Sarajeva, koja su stigla i na neke adrese u Bruxellesu.

– Za nas je ključno da Hrvatska i BiH održe dobre susjedske odnose i riješe ovo pitanje konstruktivnim dijalogom. Europska komisija pomno prati razvoj događaja o tom pitanju. Prije nego što je odobrila projekt 7. lipnja 2017., Komisija je pažljivo analizirala prijavu za europsko financiranje projekta Pelješkog mosta koju je predala Hrvatska, i provjerila je da su svi preduvjeti i proceduralni koraci u skladu s propisima kohezijske politike – rekao je Bahrke, no na kraju je dodao i još nešto što se može iščitati kao poruka hrvatskoj Vladi i nadležnim ministarstvima da su trebali bolje uskladiti projekt s BiH.

– U pripremi i implementaciji projekta financiranih iz EU oslanjamo se na povjerenje u naše partnere u zemljama članicama da će provesti potrebne konzultacije sa svojim susjednim zemljama – zaključio je glasnogovornik EK.

Na svečanosti potpisivanja Odluke o sufinanciranju Pelješkog mosta u 85-postotnom iznosu od ukupnih troškova u Bruxellesu europska povjerenica Corina Cretu izjavila je kako je osobno tražila od delegacije EU u Sarajevu da “komunicira prema vlastima u BiH zahvalu na njihovu konstruktivnom pristupu ovoj odluci”.

Sada, nakon što pristup Sarajeva više nije tako konstruktivan, iz Komisije ipak signaliziraju da im je i dalje ključno da se nitko u BiH ne protivi gradnji Pelješkog mosta, iako je jednako tako svima jasno da već donesenu odluku o sufinanciranju ne mogu tako lako poništiti.