Propao plan da se BiH službeno usprotivi gradnji Pelješkog mosta, a spriječio ga je – Dodik

Propao je plan dvojice članova Predsjedništva BiH, koje su na posljednjim izborima birali bošnjački birači, da se ta institucija u ime BiH službeno usprotivi gradnji Pelješkog mosta i pokrene sudski spor dok su radovi u Malostonskom zaljevu već u poodmakloj fazi.

Zahtjev doveo do apsurda

Šefik Džaferović i Željko Komšić, kako se i očekivalo, na sjednici u Sarajevu bili su protiv gradnje Pelješkoga mosta ispunjavajući bošnjačku političku agendu, dok se predsjedatelj BiH Predsjedništva Milorad Dodik tome usprotivio postavljajući pitanje vitalnog interesa, čime zahtjev dvojca pada u vodu. Time je zapravo BiH pokazala sav svoj apsurd, da srpski predstavnik brani legitimno pravo Hrvatske da povezuje svoje obale i dva dijela teritorija, dok su protiv toga formalno bošnjački član državnog Predsjedništva Džaferović, kao i bh. Hrvatima nasilno nametnuti član državnog vrha Komšić.

– Bilo je i prijedloga za obustavljanje radova na Pelješkom mostu i otvaranje spora s Hrvatskom. Komšić i Džaferović glasali su za tu odluku. U formalnom se smislu smatra usvojenom, ali s obzirom na to da svaki član ima pravo na vitalni interes, ja sam potegnuo kao srpski član Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa i objasnit ću u NSRS-u zašto to nije dobro – kazao je Dodik nakon sjednice.

Takav rasplet s Komšićem se i mogao očekivati s obzirom na to da vraća dug Bošnjacima koji su ga izabrali. Dodik je, pak, i prije isticao da ga RH ima pravo graditi na vlastitom teritoriju.

Zastupnički dom parlamenta BiH lani je usvojio neobvezujuću deklaraciju o Pelješkom mostu kojom se traži prekid provedbe projekta do usuglašavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom o graničnoj crti na moru. Odluku su poduprli zastupnici svih bošnjačkih stranaka, ali i Srpska demokratska stranka. Istodobno je državni Dom naroda, u kojem bošnjačke stranke nemaju većinu, podupro gradnju mosta. Koliko je BiH podijeljena, pokazao je i primjer korespondencije više institucija iz zemlje ovisno o tome podupiru li političku agendu Sarajeva, odnosno hrvatske strane. Tako je napisano šest pisama najvišim dužnosnicima RH i EU u kojima su dužnosnici Hrvata i Bošnjaka u BiH iznosili posve različita viđenja u vezi s Pelješkim mostom.

Sporazum iz 1999.

Protivljenje gradnji stranke iz Sarajeva pravdaju “borbom” za razgraničenje na moru, koje je, iako nije ratificirano, praktično na snazi od 1999. Upravo se tim sporazumom most gradi na teritoriju Hrvatske. To, pak, remeti dio planova da se u Neumu gradi teretna luka, a u njezinu zaleđu terminal za ukapljeni plin.