U njima obitava više od četiri tisuća biljnih vrsta, one se prirodno obnavljaju, a njihovu važnost ljudi slave na prvi dan proljeća. U njima se krije i dio Europske Amazone, a sveukupno pokrivaju čak polovicu države. Zaključili ste, govorimo o šumama. Ali ne o bilo kojima – govorimo upravo o hrvatskim šumama!
Da su šume od iznimno velike važnosti za čovjeka, pa tako i za čitav planet, nije ništa novo. Tako svi znaju izdvojiti barem jednu važnu ulogu šuma, a to su najčešće – korištenje drva za ogrjev i proizvodnja kisika. No, osim ovoga, šume su zaslužne i za pročišćavanje zraka te filtriranje vode. One su i veliki borci protiv klimatskih promjena, a sprječavaju i eroziju tla.
Skoro su sve hrvatske šume prirodne i autohtone, odnosno njih čak 95 posto. Najčešće drvo hrvatskih šuma je bukva koja prekriva njih gotovo 40 posto. Potom slijede i hrastovi – kitnjak te lužnjak, i ostale vrste poput običnog graba, jasena, smreke i jele.
One kriju i prirodne ljepote poput pravog fenomena Europske Amazone. Ovo je područje koje se nalazi na porječju Mura – Drava – Dunav i koje je UNESCO proglasio rezervatom biosfere. One su iznimno bogate biljnim vrstama te često mijenjaju svoj izgled. Zbog toga imaju i nadimak 'šuma koje šeću', a zapravo se radi o nanosima raznih materijala poput šljunka, pijeska i mulja s jedne obale na drugu te obratno.
Jedna od posebnosti hrvatskih šuma za razliku od drugih je i to što im ne prijeti deforestacija s kojom se susreću mnoge države svijeta. Tome je tako i zato što se one u velikoj mjeri samostalno obnavljaju prirodnom metodom. Kada to nije moguće, pošumljavanje površina održava se pravilno i pravovremeno.
Jednu od takvih akcija pošumljavanja održao je krajem ožujka ove godine Dukat u suradnji s Hrvatskim šumama. U akciji pošumljavanja pedesetak Dukatovih zaposlenika posadilo je tisuću sadnica hrasta lužnjaka u mladoj šumi u Turopoljskom Lugu nedaleko Velike Gorice, na površini od četiri tisuće kvadratnih metara.
– Nije mi teško i baš je zanimljivo. U biti, ovo je jedna hvalevrijedna akcija koja je korisna i za nas same, ali i za planet – govori nam Jasmina Krklec, voditeljica unapređenja prodaje.
Slaže se s njom i Dora Novak koja je u Dukatu na poziciji specijalistice za informacijski sustav, radila svega dva dana prije nego se priključila akciji.
Odlučila je tako zbog moralne obveze koju osjeća prema okolišu te kako bi upoznala što više svojih kolega. Naime, mnogo Dukatovih zaposlenika smatra da su upravo ovakve akcije jedan od najboljih načina upoznavanja ljudi unutar tvrtke pa su joj i sami kolege to preporučili.
– Meni je drago da sam bila dio ovog zelenog projekta i da sam učinila nešto dobro za Hrvatsku, a i za mlađe generacije – zaključuje.
Ovo je samo uvertira u akciju najavljenu krajem 2021. godine u kojoj će Dukat posaditi sveukupno 10 tisuća novih sadnica stabala. Uz hrast lužnjak u šumi kod Turopolja u travnju će još devet tisuća sadnica bukve biti posađeno u Gorskom kotaru, u šumi stradaloj najezdom potkornjaka kod Vrbovskog, na površini od 45 tisuća kvadratnih metara.
– Kao vodeća i najdugovječnija mljekara u zemlji posvećena odgovornom poslovanju, svjesni smo svoje odgovornosti prema okolišu i poduzimamo konkretne korake u njegovoj zaštiti. Ponosan sam što su naši zaposlenici prepoznali ovu inicijativu i uključivanjem u pošumljavanje potvrdili da svatko od nas može dati svoj doprinos u borbi s klimatskim promjenama – komentira Duško Glišić, direktor Dukata.
Osim što se u volonterske akcije vole uključivati, neki zaposlenici Dukata dosad su sudjelovali u baš svakoj održanoj. Time se može povaliti, primjerice, Antun Milić koji se i sam iz šale naziva 'djetetom Dukata'. Tamo se zaposlio s nepunih 18 godina kao pomoćni operater na prijemu mlijeka, a danas je direktor Otkupa mlijeka i razvoja proizvodnje mlijeka s 36 godina staža u našoj najvećoj mljekari.
Ova je velika inicijativa pokrenuta s ciljem obnavljanja hrvatskog šumskoga fonda i dio je desete obljetnice projekta „VOLIM MLIJEKO!“. U sklopu nje, Dukat je za svaki pristigli dječji crtež inspiriran zelenim plućima Zemlje zasadio jednu sadnicu.
Projekt pošumljavanja nije prva inicijativa koju Dukat provodi s ciljem zaštite okoliša i u kojoj sudjeluju zaposlenici. Već devet godina u sklopu Zelene čistke Dukatovi volonteri čiste ilegalna odlagališta otpada u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. Od nedavno Dukat provodi i projekt kružnog gospodarstva kojim se otpadna višeslojna kartonska ambalaža nastala tijekom proizvodnje upotrebljava za proizvodnju toaletnih ručnika, papira i njihovih držača koje koriste zaposlenici u prostorima tvrtke.
Sadržaj nastao u suradnji s Dukatom.