Teško je naći književnika intrigantnijeg života od Ernesta Hemingwaya. To i jest razlog što se život autora djela “Kome zvona zvone”, “Starac i more”, “Zbogom oružje”, “Snjegovi Kilimandžara” toliko proučavao, ekranizirao...
Mjeseci proučavanja arhiva
No, kada se te teme dohvate Ken Burns i suradnica mu Lynn Novick, autori “Vijetnamskog rata”, jednog od najboljih dokumentarnih serijala o tom povijesnom događaju čak i kada se zna koliko je filmova snimljeno o toj za američku javnost i dalje bolnoj temi najtežeg ratnog i političkog poraza, rezultat će, vjerujemo, nadmašiti sve što je dosad snimljeno o tome. Burnsa i Novickova daju cjelovitu perspektivu, a taj pristup imaju u svemu što rade znači: temeljito proučavanje, istraživanje arhiva mjesecima, a ne tjednima ili danima, pravilna kontekstualizacija... Tako nastaju briljantni dokumentarci. Ništa manje ne očekujemo ni od serije “Hemingway”.
I na taj je rad producentskoredateljski dvojac utrošio mnogo vremena kako bi proučio arhive John F. Kennedy Presidential Library and Museum u Bostonu kako bi proniknuli u lik velikog pisca i dali mu sasvim novo svjetlo. Koliko je ova tvrdnja točna, saznat će se već danas nakon početka trodijelnog serijala koji američka mreža PBS emitira tri dana uzastopce. Ono što je o Hemingwayu općenito prihvaćeno jest da je bio alkoholičar, avanturist, čovjek prirode, ljubitelj borbi bikova, ali i da je bio čovjek koji se borio s unutarnjim demonima koji su ga i natjerali u prilično spektakularno samoubojstvo sačmaricom sa 61. godinom.
Sve se to doima kao stereotip pa će doista biti zanimljivo koliko će do sada neviđeni materijali o velikom američkom piscu potvrditi ono što se uvriježilo o njemu.
– Nadamo se da će ovaj dokumentarac otvoriti mogućnost za gledanje na Hemingwaya iz različitih kutova. On je bio vrlo kompleksna ličnost – rekla je Novickova za Associated Press.
Ona i Burns vjeruju kako je istina mnogo složenija od onoga što se dosad o njemu mislilo, ali u svakom slučaju nove spoznaje neće umanjiti njegovu reputaciju kao najvećeg američkog romanopisca 20. stoljeća, koji je svojim djelovanjem stekao popularnost koja je nadmašivala čak i onu koju su mu priskrbili romani. Posebno je intrigantno što se dokumentarac oslanja na najveću zbirku tekstova o Hemingwayu koja postoji u svijetu, a to je ona u knjižnici JFKa. A za to su zaslužne udovice te dvojice Amerikanaca. Američki predsjednik i američki pisac nikada se nisu sreli iako su razmijenili nekoliko pisama.
Hemingway je bio pozvan na Kennedyjevu inauguraciju, ali zbog bolesti nije došao. Nakon Hemingwayeve smrti njegova je udovica (četvrta supruga) Mary, razmišljajući što s tolikom njegovom osobnom arhivom, zaključila da je najbolje ponuditi je Jackie Kennedy, a ona je to i prihvatila.
Rukopisi su pravo blago
Osim rukopisa romana i osobnih pisama tu je i 11.000 fotografija.
– Hemingwayeva kolekcija bila je ključna u stvaranju ovog dokumentarca. Pomogla nam je da shvatimo koliko je on bio disciplinirani pisac. Shvatili smo da je toliko toga što je radio u životu bilo zbog ljubavi, bilo da ju je jurio, od nje bježao ili je upropaštavao – rekao je Burns.
Ono što su autori pokušali jest oboriti tezu kako Hemingway nije volio žene jer ga je u ranom djetinjstvu majka tretirala jednako kao i njegove sestre, odijevala ih isto i puštala mu dugu kosu. Ipak, rukopisi znamenitih romana pravo su blago, primjerice, kraj romana “Zbogom, oružje” prerađivao je, prema nekima, čak 47 puta, pa bilješke otkrivaju njegove misli i kreativni proces.
Dirljive poruke, svijeće i igračke na ogradi bolnice u Klaićevoj za preminulu djevojčicu