Plenković: I Austrija bi nam otvorila tržište da nije bilo migrantske krize

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Plaza Event Centru održava se konferencija "Pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji".

Cilj konferencije je osvrnuti se na pet godina hrvatskog članstva u EU s makroekonomskog aspekta, čuti kako na članstvo u EU gledaju hrvatski gospodarstvenici, ali i kakav je pogled Europe.

Na konferenciji sudjeluje predsjednik HGK Luka Burilović, premijer Andrej Plenković te ministri.

– Za mene nema nikakve dileme, naše članstvo golem je plus za zemlju, od međunarodnog kredibiliteta zemlje, nitko nas više ne gleda kao nekoga tko je vani, od pravnoga sustava do destinacije za ulaganja, sasvim je drukčiji legitimitet od situacije kada u njoj niste. Činjenica je da smo mi ušli u Uniju baš kada je za mnoge članice dolazio kraj globalne krize osjetio se i na trenutak našega članstva – rekao je premijer Plenković.

– Kontinuirano nam raste BDP, on će i ove godine biti oko 3 posto, javni dug ubrzano se smanjuje, na 85 posto smo bili 2015., danas je 78, cilj je 65 posto. Lani smo ostvarili suficit opće države, ostvarili smo višak od 2 milijarde i 750 milijuna kuna, izvoz smo povećali za 14 posto, povećali smo minimalne plaće, porasla je prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. Te stvari se ne događaju neovisno o članstvu u EU – naveo je prednosti ulaska u EU.

Osvrnuo se i na zapošljavanje Hrvata u državama članicama EU te ukidanje radnih dozvola.

– Kada vidite da smo u ovoj godini s četiri države postigli slobodno kretanje stanovništva, kao država smo osigurali da nam je samo država Austrija ostala. Sloboda kretanja je nadohvat ruke, to se dogodilo i drugim državama sjeverno-istočne Europe, to nam predstavlja i jednu otegotnu okolnost, no današnja sloboda kretanja je dvosmjeran proces – kaže premijer.

– Razgovarali smo i s austrijskim premijerom, da nije ove migrantske krize, otvorili bi oni nama tržište. To je bio cilj, jedan od glavnih magneta za članstvo bila je jedna od te temeljne četiri slobode (sloboda kretanja op.a.) – rekao je premijer novinarima nakon održanog govora.

– Idućih pet godina članstva u Europskoj uniji obilježit će dva zadana hrvatska cilja: ulazak u Schengen i eurozonu, dok će simbol prvih pet godina članstva biti Pelješki most, rekao je premijer Plenković.

"Na europskom putu dvije su piste koje smo si dali za cilj, prvo Schengen, drugo eurozona koji će obilježiti idućih pet godina članstva", rekao je.

Istaknuo je da Hrvatska može biti ponosna na svoja postignuća, ostvaren je strateški cilj, a to je članstvo u elitnom klubu - zajednici najrazvijenijih zemalja svijeta, dio svijeta gdje, se uz par iznimki, živi daleko najbolje.

Po njegovim riječima, Vlada će nastaviti u sljedećem razdoblju pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja otvoreno gleda na europsku perspektivu svojih susjeda i tijekom svog predsjedanja Unijom 2020. planira staviti tu temu opet u fokus.

Od vidljivih projekata ove financijske perspektive, Plenković je izdvojio Pelješki most. "To će za kasnije generacije biti simbol onoga što smo mi u startu ostvarili", kazao je on, podsjetivši da će za taj projekt Hrvatska povući 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.

"Nema te druge organizacije, institucije na svijetu koja bi nam dala taj novac".

Naglasio je da je izuzetno važno i 102 milijuna eura za projekt LNG terminala koji omogućuje RH da se pozicionira na energetskoj karti Europe na jedan sasvim drugi način.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u svom se govoru na konferenciji također osvrnula na projekt Pelješkog mosta kazavši da se krajem '90-ih godina o tome nije moglo ni sanjati da će se dogoditi.

Govoreći o tome što se za Hrvatsku promijenilo u ovih pet godina članstva, ministrica je rekla da je RH sada "sigurno prepoznatljivija i vidljivija u svjetskim razmjerima i kao članica EU-a može snažnije i bolje promicati svoje ciljeve i interese u različitim područjima".

"Danas Hrvatska sudjeluje u donošenju odluka i kreiranju politika", istaknula je.

Kazala je i kako jedinstveno tržište EU-a poduzetnicima omogućuje lakše prekogranično poslovanje i pristup tržištu od pola milijardi ljudi.

"Koliko je to tržište EU-a važno za Hrvatsku najbolje govore one brojke o postocima iz ukupnog izvoza iz Hrvatske, oko 65 posto", rekla je ministrica.

Samim članstvom u EU RH je postala dio vrlo razvijene mreže povlaštenih trgovinskih sporazuma. Time se izvoznicima otvorio povoljan pristup tržištima zemalja Mediterana, Srednje Amerike, Afrike i Dalekog istoka i za robe i za usluge.