Od toksikologa do ekonomista, od oceanografa do proizvođača električnih automobila, od Googlea do Zaklade X Prize, od pučkih tribuna do zamaskiranih gerilaca - to je bio sastav govornika koji su se pojavili na govornici maloga kazališta 28. lipnja u Washingtonu da bi progovorili o nacionalnoj katastrofi - 70 dana katastrofalnoga kuljanja nafte iz bušotine British Petroleuma Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu.
Što se zapravo događa, nitko ne zna točno. Otkako je sudskom presudom ukinut 6-mjesečni moratorij na crpljenje nafte iz pučinskih dubokomorskih platformi u Meksičkom zaljevu, British Petroleum je područje mora na kojemu operira popuno zatvorio. I to ne samo za plovila, nego i letjelice. Sada javnost ovisi jedino o podacima koje daje BP, a oni su više puta u ovoj katastrofi lagali!
Gerilska akcija
Da bi donijeli svježe podatke na pozornicu u Washingtonu, organizatori konferencije TEDx su na tjedan dana istraživanja poslali ekspediciju stručnjaka, novinara i fotografa koji su, služeći se i gerilskim metodama, pokušali donijeti pravu sliku o tome što se događa u zaljevu. Služili su se balonima i zmajevima da stalno prate kretanje mrlje, a unatoč prijetnjama, avionom su nadlijetali cijelo područje. Tako sada jedina nepristrana procjena govori o tome da svakoga dana istječe otprilike 40 tisuća barela nafte.
- Ovo nije razlivena nafta (oil spill), kako se događaj opisuje. Ovo je erupcija, mnogo gora od one koju riga s vrelom vodom i blatom najveći gejzir u Yellowstoneu Old Faithful. Ali ovo je zapravo katastrofa kojoj je čovjek izravni uzrok, i pred time ne smijemo nijemo stajati - rekao je zakrabuljeni govornik na kraju događaja koji je po našem vremenu trajao od 15 sati poslijepodne do iza ponoći, a prijenos se organizirano pratio na 143 mjesta u svijetu, među kojima i u organizaciji TEDx-a Zagreb u Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu mladih.
Otrovom protiv otrova
- Sudska zabrana predsjednikova embarga na šest mjeseci oslobodila je 150.000 radnih mjesta, ali nije omogućila da se iz ove nesreće izađe obogaćen znanjem zašto se nesreća dogodila. Međutim, sigurno je da je na neizvjesno vrijeme posao izgubilo 300.000 ljudi samo u biznisu sportskoga ribolova! Ostale grane turizma da se ne spominje, marikulture, ribarstva... Ipak, ne smijemo govoriti samo o izgubljenim radnim mjestima. Da se to ne bi ponovilo, mi moramo znati što se dogodilo, kao što znamo koje se sve strahote događaju. Ustanovili smo da naftu, koja je sama kancerogena, pokušavaju razbiti otapalima temeljenima na nafti! Druga otapala koja se koriste potpuno su pogrešna jer su otrovna i čine trajnu štetu okolišu, budućoj hrani, životu u moru - rekla je toksikologinja Susan Shaw.
Biolog Ronald Atlas proveo je najbolje godine života uklanjajući posljedice katastrofe tankera Exxon Valdez u uvali Princa Williama na Aljasci bakterijama koje se hrane naftom. Pokazalo se da se takvim tretmanom prirodno povlačenje posljedica ubrzava dvaput, ali da je to jedini put koji ne ostavlja druge posljedice, makar je mukotrpan.
- Zbog iscrpljivanja nafte i zbog toga prokopanih kanala erodira delta Mississippija tempom od jednog nogometnog igrališta u 45 minuta - komentirala je svoj dokumentarac biologinja Elizabeth Coffman u kojemu prati uništavanje bogatog močvarnog života u venama Mississippija kojima se između sprudova što ih je rijeka nanijela u Meksički zaljev rijeka probija prema moru, a prošarani su kanalima za prijevoz nafte na kopno.
Legendarna oceanografkinja National Geographica Sylvia Earle pokazala je raskoš podmorskog života u Meksičkom zaljevu i plivajuću džunglu u Sargaškom moru, zauzimajući se da se ključni rezervati života u oceanima posve zaštite od ljudskog djelovanja.
O oceanu ne znamo ništa
- Mi smo proučili najviše pet posto mora. Što se ostalo događa u oceanima, posebno na velikim dubinama i kakva je međuzavisnost svih tih oblika života ne znamo. Međutim, i na dubini od 2000 metara, dokle ne dopire dnevna svjetlost, buja raznolikost života. I čovjekovo je podrijetlo u oceanima, a tu se krije i većina života na Zemlji. To nikada ne smijemo izgubiti iz vida - rekla je Sylvia Earle.
Većina je govornika pozivala je da se ne sjedi pred televizorima i očajava. Svi možemo učiniti nešto, u svojoj školi, na poslu, u društvenim pokretima u kojima djelujemo. Ekipa informatičara koja radi u Googleu odlučila je, zato, 20 posto radnoga vremena koje smije posvetiti osobnim projektima, darovati spašavanju Zaljeva, pa su tako dobrovoljno stvorili informacijski sustav u kojemu se na jednom mjestu prikupljaju svi podaci potrebni za hrvanje s katastrofom.
Francis Beland iz Zaklade X Prize objavio je da će uskoro objaviti natjecanje u inovacijama za najefikasnije rješenje problema onečišćenja i da će ga nagraditi s deset milijuna dolara.
U Nigeriji svake godine jedan Exxon Valdez
Dirljiva su bila svjedočenja običnih ljudi i aktivista. Ribar specijaliziran za škampe opisao je kako prinudno imaju novi posao za crkavicu. Svojim još godinama neupotrebljivim brodovima prikupljaju naftne mrlje. Dragovoljci koji spašavaju morske kornjače, dupine i ptice opisivali su da uspiju spasiti možda jednu od deset životinja.
U svojoj gladi za naftom, a 60 posto je SAD uvozi, svake se godine samo u Nigeriji dogodi katastrofa ravna nezaboravnom onečišćenju nastalom havarije Exxon Valdez, mnogi su pozivali da se s crpljenjem nafte iz mora prestane odmah. Isto državno tijelo koje dopušta bušenja za istraživanja i crpljenja nafte "iz ekoloških razloga" ne dopušta postavljanje vjetroelektričnih turbina u udaljene plićake, čulo se od govornika!
Najviše ganuća izazvao je prof. dr. John Francis, koji je na pozornicu izašao kao skitnica s bendžom. Njegov je je život potpuno promijenila nesreća bušaće platforme 1971. godine uz obalu Kalifornije. Toga je trenutka odlučio da će se zauvijek prestati voziti na naftu i da će pješice obilaziti zemlju uvjeravajući obične ljude da promijene rasipnički način života. Ponekad bi nailazio na grupne izljeve srdžbe onih koji to nisu mogli slušati pa je odlučio da će prestati govoriti i samo pjevati uz bendžo. Tako je proveo punih 17 godina života. Osim brojnih znanstvenih naslova i doktorata iz ekologije, kojega je u međuvremenu pješačeći stekao, služio je u Obalnoj straži da bi na kraju postao ambasador dobre volje Programa za okoliš Ujedinjenih naroda. Dakako, kao govornik.
Kakva je to konferencija
TED tip konferencije je mješavina kratkih govora najprobranijih govornika i tzv. običnih ljudi koji imaju što reći, a čiji su nastupi ograničeni na deset i 18 minuta. Poruke su zato jezgrovite, jasne i efektne.
Za početak možemo podržati projekt hrvatskog elektro auta .......