Konji iz Letonije na Velebitu

U novom broju utjecajnog znanstvenog magazina New Scientist objavljeno je kako su u tijeku nastojanja da se pašnjaci Starog kontinenta popune vrstama kojih u divljini više nema. Iako je ova vijest zanimljiva već sama po sebi, još je interesantnija zbog činjenice da je u ovaj napor uključena i Hrvatska, uz još devet europskih lokacija. Pothvat je to inicijative Rewilding Europe iz Nizozemske.

Povratak prirodne ispaše

– Radi se o ograđenom području na kojem su osigurana prava pašarenja, gdje se u suradnji s dva OPG-a nalazi 46 koniksa (pasmina divljih konja) dovedenih iz Letonije, 27 bosanskih brdskih konja kupljenih u Hrvatskoj, 28 sayaguesa goveda kupljenih u Nizozemskoj, 16 boškarina i 4 slavonska goveda kupljenih u Hrvatskoj. Životinje se nalaze na Ličkom polju gdje imaju važnu ulogu održavanja zapuštenih pašnjačkih površina – kaže Davor Krmpotić iz udruge Divljina Velebita, partnera Rewilding Europe u Hrvatskoj te dodaje kako je jedan od ciljeva suradnje Rewilding Europe i udruge Divljina Velebita uzgoj životinja koje dijele genetske karakteristike svojih izumrlih rođaka kao što su divlji konj i tur (Auroch), njihovo vraćanje u prirodu te povratak prirodne ispaše kao jednog od najvažnijih procesa.

– Selekcijskim metodama želimo osloboditi genetske osobnosti originalnog tura, a koje su sada sadržane tj. zaključane u osobinama vrsta goveda koje sudjeluju u projektu. Mogući uspješan rezultat, dakle, neće biti onaj iskonski tur, već govedo koje mu po svemu nalikuje – navodi Krmpotić te otkriva kako je namjera u budućnosti uložiti napore u povećanje brojnosti divokoza, jelena običnog, srna, a time i svih velebitskih predatora, u prvom redu vuka, risa i smeđeg medvjeda.

– Povratkom stada konja, taurosa i jelena (u planinama) te obnovljen prirodni utjecaj biljojeda i sam hranidbeni lanac u konačnici može izgraditi održive populacije vukova, medvjeda i risova koji još uvijek žive u tom području. Lešinari, kojima se broj na velebitskom području smanjuje, mogu se vratiti kao rezultat povratka ovih životinja.

Velebit je, doznajemo, 2010. godine uspješno nominiran kao jedno od mogućih područja za provedbu projekta Rewilding Europe od WWFMedPo, pod čijim je vodstvom projekt i započeo. Danas je provedba povjerena neprofitnoj udruzi Divljina Velebita, ističe Krmpotić dodajući kako je Rewilding Europe, osnovan 2011., europska neprofitna organizacija registrirana u Nizozemskoj s timom koji radi u 13 europskih zemalja.

Deset područja u Europi

Promiče viziju očuvanja Europe s više prirodnih procesa, divljine i divljih životinja, gdje ljudi mogu zaraditi za pristojan život od divlje prirode. Trenutačno djeluje na devet, u konačnici deset rewilding područja diljem kontinenta koja su prikaz te vizije u stvarnosti. Rewilding Europe područja su Iberijski poluotok, Rodopi, Velebit, Karpati, centralni Apenini, Švedska Laponija te delte Odre i Dunava, kaže Davor Krmpotić.

– Ovaj projekt u Hrvatskoj ne financira se državnim potporama, već su sredstva osigurana suradnjom sa zakladama i prijavama projekata fondovima EU, tj. Europskoj komisiji. Suradnja s državom, odnosno nadležnim ministarstvima primjerena je i dobra. Također, ovaj projekt pobudio je interes i mnogih znanstvenih institucija, kako što su Agronomski i Šumarski fakultet u Zagrebu s kojima već imamo ugovorenu suradnju o realizaciji zajedničkih potprojekata, ili se o tome pregovara – govori. 

>> Preost opet izabran, u četiri godine došlo je 276 novih jahača i 150 grla