Kontrolori EK: Hrvatska sve bolja u poglavlju 23

Hrvatska je postigla važan napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Takvu je - za sada neslužbenu - ocjenu u Zagrebu iznio dvojac neovisnih stručnjaka EK i država članica koji su ovaj tjedan, od utorka do petka, boravili u Hrvatskoj gdje su se na licu mjesta uvjerili i donijeli sud o stupnju reformi u Hrvatskoj u poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna prava.

Riječ je o tzv. peer misiji, instrumentu kontrole koji ima bitan utjecaj na izvještaj EK, a potom i na odluku Vijeća EU da se Hrvatskoj da zeleno svjetlo za zatvaranje ključnog poglavlja 23, a time i pregovora, u lipnju.

Talijanski sudac Luca Perilli, koji je već dolazio u Hrvatsku u okviru iste misije, stručnjak je za reformu pravosuđa, dok je njegov rumunjski kolega stručnjak za sukobe interesa te je bio usredotočen na prevenciju korupcije. Razgovarali su sa svim relevantnim sugovornicima iz Ministarstva pravosuđa, posjetili sve sudove u Zagrebu i Splitu te se sastali, između ostalih, s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom i predsjednikom Državnog sudbenog vijeća Rankom Marijanom.

U okviru "pročešljavanja" antikoruptivnih mjera, posjetili su Državni ured za reviziju, Agenciju za zaštitu osobnih podataka te Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije na čelu sa Željkom Jovanovićem. Na završnom sastanku u petak iznijeli su svoja preliminarna zapažanja koja su potvrdila naša očekivanja da je Hrvatska postigla znatan napredak u reformama, kazao je naš sugovornik.

Istodobno, u diplomatskim krugovima kola priča da bi neki voljeli da, ako Hrvatska u sljedećih nekoliko tjedana sama ponudi, da se nad njom provodi monitoring do kraja ratifikacije pristupnog ugovora. To bi, kažu, smanjilo neslaganja u okviru same EK gdje neke države, poput Velike Britanije, zagovaraju neku vrstu monitoringa, nikako onakva strogog i formalnog kao što je nametnut Bugarskoj ili Rumunjskoj, dok se druge, poput Austrije ili Italije, tome protive.

Drugi uvjet bi, kažu, bio da Hrvatska sama ponudi neku vrstu službene izjave da neće ometati susjede na europskom putu, odnosno da neće zloupotrebljavati bilateralna pitanja. Iz svih hrvatskih, ali i službenih tijela EU, opovrgnuli takve zahtjeve. S jedne strane, nije gotovo dok nije gotovo: Hrvatska zatvaranjem poglavlja nije na kraju pristupnog puta. Uostalom, postoji klauzula o suspenziji koja se može potegnuti u bilo kojem trenutku ako Hrvatska, uvjetno rečeno, načini kakav incident.

Na hrvatskoj strani računaju s monitoringom do kraja ratifikacije, ali možda i dulje, no on bi se - što potvrđuju i iz EU, sastojao od kontrola europskih stručnjaka. S druge strane, EU jest zaista zabrinut zbog zloporabe bilateralnih pitanja, nakon što se opekla sa Slovenijom koja je zbog graničnog spora blokirala Hrvatsku, pa se može očekivati i neka vrsta izjave. No s hrvatske strane više je puta izravno rečeno da Hrvatska neće ometati susjede.