Poslodavcima i proračunu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prošle je godine uštedio 106 milijuna kuna akcijama kontrole bolovanja, kojih je lani u cijeloj državi bilo manje čak 1,3 milijuna dana!
Opomena i novčana kazna
Konkretan je to rezultat velikih akcija kontrola bolovanja. Lani ih je provedeno gotovo 24.000, a u tim je akcijama zatvoreno 1698 bolovanja (7%). U prvoj akciji kontrole pregledano je 1911 osiguranika te je za njih čak 404 (ili 21,1 posto) dolaskom kontrolora HZZO-a završilo bolovanje. Drugom akcijom kontrolirane su 1182 ordinacije obiteljskih liječnika kod kojih je primijećeno da premašuju ugovorene stope bolovanja.
Tada je od kontrole 16.796 bolovanja odmah zaključeno njih 748, a pojedinim ordinacijama odrezane su kazne; od opomene do novčanih kazni i jedne opomene pred raskid ugovora. Nepravilnosti po pitanju bolovanja evidentirane su u 17 posto kontroliranih ordinacija obiteljske medicine. Nijedna praksa prošle godine tijekom kontrole bolovanja nije zatvorena, ali ih je zbog nekih drugih razloga sedam ostalo bez ugovora.
Kvalitetnije liječenje
– Bolovanje je kompleksan problem, posebice s obzirom na naše naslijeđe. Kod nas još vlada sintagma “uzet ću bolovanje” kada se treba nešto privatno obaviti, poput ljetnih radova, ali su svi skupa sada postali oprezniji. U liječničkim krugovima postoji jedno pravilo: većina liječnika složit će se kada bolovanje počinje, no rijetko se slažu kada bolovanje treba – završiti. Naime, kontrole su pokazale da je većina bolovanja opravdano otvorena, ali ih je čak četvrtina trajala neopravdano dugo. Opsežne kontrole bolovanja, ali i promijenjeni način ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, donijeli su 1,3 milijuna dana manje izostanaka s posla. Također smo i liječnike potaknuli da kvalitetnije liječe svoje pacijente i njima je sada u cilju da im ordinacija dobro i konkretno radi, a ne da budu samo skretničari koji pišu uputnice i recepte – objasnio je glasnogovornik HZZO-a dr. Nenad Korkut.
Izuzev dviju spomenutih izvanrednih akcija, kontrola HZZO-a je tijekom 2013. odradila i 4554 kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca. U tim je slučajevima kontrola rezultirala zaključivanjem 546 bolovanja. Dakle, 12 posto poslodavaca opravdano je sumnjalo u bolest svojih zaposlenika.
Zagreb, Split, Čakovec, Gospić, Krapina, Pazin jedine su područne službe u kojima je HZZO lani zabilježio natprosječnu stopu bolovanja. Naime, ukupna stopa bolovanja lani je iznosila 2,85, a u 2012. godini 3,11. Najmanje bolovanja lani je bilo u Virovitici i Slavonskom Brodu.
Zanimljivo je da je u prošloj godini zabilježen i manji broj bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, i to gotovo tisuću manje dnevno bolesnih u usporedbi s podacima iz 2011. godine. Tada je konkretno broj dnevno bolesnih zbog komplikacija u trudnoći iznosio 7520, tijekom 2012. godine 7319, a lani je ta brojka pala na 6686 dnevno bolesnih. Isti podaci kada se primijene na broj dana bolovanja u godini pokazuju da je prošle godine zbog komplikacija u trudnoći na bolovanju provedeno oko 2,1 milijun dana, što je gotovo 200.000 dana manje u usporedbi s godinom prije. Dijelom je razlog za to smanjenje zasigurno i prebacivanje propisivanja komplikacija s obiteljskih liječnika na ginekologe.
Inače, najčešći razlog za kratka bolovanja su viroze, a za duga bolovanja bolesti lokomotornog i krvožilnog sustava, zloćudne bolesti, ozljede na radu i psihičke bolesti.
"Drugom akcijom kontrolirane su 1182 ordinacije obiteljskih liječnika kod kojih je primijećeno da premašuju ugovorene stope bolovanja." Ugovorene stope bolovanja???? Što je to? Stope bolovanja se unaprijed ugovaraju? Nekom je logika otišla na duuuuuuugo bolovanje! .