Konverzija kredita banke će stajati između 5,5 i 6 milijardi kuna

Konverzija kredita iz švicarskih franaka u euro stajat će banke između 5,5 i 6 mlrd. kn, no neće bitno utjecati na njihovu financijsku otpornost, izračunali su u HNB-u. Nakon najave Vlade da će problem švicaraca presjeći konverzijom po kamati koja je u trenutku dizanja kredita u svakoj banci vrijedila za kredite u euru i otpis razlike u otplati glavnice, Udruga Franak slavi, a banke se, dok službeno ne vide tehničke detalje, ne žele izjasniti.

Tržišni tečaj CHF-a

– Konverzija bi se provodila po tržišnom tečaju franka u vrijeme formiranja svake pojedinačne rate, a razliku između iznosa koji se platio i onog koji bi se plaćao da je kredit podignut u eurima, preuzet će banke koje će država porezno rasteretiti – precizirao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić model pretvorbe kredita te otkrio da će ga definirati kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju. Potpuno će se, kaže, izjednačiti status dužnika u euru i CHF-u za sve kredite građana i OPG-ove, bez imovinskog cenzusa.

– Mjere će imati isti obuhvat kao i fiksiranje tečaja i obuhvatit će oko 53 tisuće kreditnih partija. Stvorila se golema razlika, prirodno je da se dužnici dovedu u istu poziciju – kaže Grčić, a o izjednačavanju dužnika govori i premijer Zoran Milanović, vjerojatno želeći preduhitriti kritičare koji spominju moguću neustavnost mjere, dovede li dužnike u drugim valutama u nepovoljan položaj.

Banke će u minuse

– Status ljudi bit će praktički isti, da se nitko ne osjeti zakinutim, uključujući i one koji su kredite uzeli u drugim valutama. Uvijek treba izvagati osobnu odgovornost i odgovornost obitelji, ali i nenadane okolnosti koje su mnoge obitelji dovele u tešku situaciju – istaknuo je premijer Milanović u Čakovcu. Na pitanje je li to dogovoreno s bankama, rekao je:

– Ne, pa Vlada vodi Hrvatsku. Banke će nešto izgubiti, ali će i nešto dobiti na poreznim olakšicama. Ako dioničari u bankama ne ostvaruju određenu zaradu koju očekuju, a koja je razumna, onda će taj novac prebaciti drugdje, recimo u državne obveznice. Ovdje smo da štitimo hrvatske građane, a ne da pokazujemo mišiće bankama – kaže.

A, kao što je i najavio, većina banaka koje imaju kredite u CHF-u ove godine, provede li se konverzija, može očekivati poslovanje s gubitkom. Osim što će ih mjera stajati 11 do 12% visine kapitala, smanjit će im stopu adekvatnosti kapitala za oko 1,5%, na 21,6%, no to je dovoljno za zadovoljenje regulatornih uzusa.

– Kako bi simulirani ukupan iznos otpisa premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarile bi gubitak. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. – kažu u HNB-u koji procjenjuje da će se devizne pričuve smanjiti za oko 700 do 800 mil. eura kako bi se zadovoljila valutna usklađenost.

>> Katarina Lucić iz Udruge Franak: Nama je najbitnije bilo smanjenje glavnice